Lehiendarny saviecki raźviedčyk pamior u 103 hady
Heta byŭ lehiendarny major Vichor
Najstarejšy saviecki raźviedčyk Alaksiej Bacian, što pieraškodziŭ płanam Adolfa Hitlera źniščyć polski Krakaŭ, pamior na 104-m hodzie žyćcia, paviedamlaje ria.ru.
Admietna, što Alaksiej Bacian naradziŭsia 10 lutaha 1917 hoda ŭ Čartavičach Vilenskaj hubierni (siońnia Vałožynski rajon). Jahony baćka jeździŭ na zarobki ŭ Niamieččynu i Arhiencinu, navučyŭ syna niamieckaj movie.
Pa zakančeńni škoły Alaksiej Bacian byŭ pryzvany ŭ polskuju armiju, u składzie jakoj słužyŭ unter-aficeram 3-ha dyvizijona zienitnaj artyleryi ŭ Vilni. U vieraśni 1939 hoda, kamandujučy raźlikam zienitnaj harmaty, udzielničaŭ u bajach suprać nacysckaha ŭvarvańnia ŭ Polšču. Pad Varšavaj jaho harmata źbiła try samaloty Junkers.
U 1940 hodzie nakiravany na słužbu ŭ orhany NKUS SSSR, u 1941 hodzie skončyŭ raźviedškołu. U lipieni 1941 hodzie zaličany ŭ skład Asobnaj motastrałkovaj bryhady śpiecpryznačeńnia, što padparadkoŭvałasia čaćviortamu ŭpraŭleńniu NKUS SSSR (načalnik upraŭleńnia — P. A. Sudapłataŭ). Udzielničaŭ u abaronie Maskvy.
U 1942 hodzie nakiravany ŭ hłyboki tył ŭ zachodnija rajony Ukrainy i Biełarusi. Dziejničaŭ tam jak samastojna, tak i ŭ składzie bujnych partyzanskich atradaŭ. Byŭ namieśnikam pa raźviedcy kamandzira partyzanskaha złučeńnia Hieroja Savieckaha Sajuza Karasiova.
U kancy 1944 hoda jaho dyviersijnaj hrupie, jakaja pracavała ŭ Krakavie, udałosia zachapić inžyniera-kartohrafa, jaki raspavioŭ, što Hitler zahadaŭ źniščyć horad. Pry adstupleńni sałdaty viermachta pavinny byli padarvać šerah pomnikaŭ kultury Krakava, masty praz raku Visła i Ražnoŭskuju płacinu, paśla čaho horad akazaŭsia b całkam zatopleny. Bacian i jaho hrupa pieraškodzili hetym płanam.
U vyniku previentyŭnaha vybuchu było źniščana zvyš sotni ton traciłu i bojeprypasaŭ. Niamieckija častki apynulisia biez snaradaŭ i vymušanyja byli śpiešna adstupać, što było padobnym na paničnyja ŭcioki. U vyniku niemcy nie zmahli vykanać zahad Hitlera, Ražnoŭskaja płacina acaleła, a razam ź joj i Krakaŭ. Pa ŭspaminach raźviedčyka, paśla vyratavańnia horada Hitler pryznačyŭ za jaho hałavu bujnuju sumu.
Apieracyja pa vyratavańni Krakava lehła ŭ asnovu ramana Juljana Siamionava «Major Vichor». U 1967 hodzie vyjšaŭ adnajmienny film.