Siońnia — Novy hod. Habrejski
Pavodle habrejskaha kalendara siońnia nastaŭ 5771 hod (ad stvareńnia śvietu).
U hetyja dni, vučyć judejskaja tradycyja, Usiavyšni pastanaŭlaje, kamu pieražyć nastupny hod, a kamu — nie. Z Roš Ašone (dasłoŭna «Hałava hodu») pačynajucca dziesiać dzion malitvaŭ i raskajańniaŭ, što nosiać nazvu «Dni trymcieńnia», dy jakija praciahnucca da inšaha vialikaha śviata — Sudnaha dnia.
Najpieršy simvał Roš Ašone — šafar, barani roh pieratvorany ŭ muzyčny instrumient. Na stale ŭ habrejaŭ — raznastajnyja stravy tradycyjnaj kuchni, ale abaviazkova — jabłyki i miod, svojeasablivaje pažadańnie sabie i ludziam pryjemnaha, sałodkaha hodu. Pamačyŭšy bieły chleb u miod, za čarkaj vina habrei zyčać adzin adnamu «Dobraha i ŭradlivaha hoda!»