Usiaho patrochu11

Łankijec vučyŭsia ŭ Biełarusi, a paśla ŭ Vialikabrytanii. U nas, kaža, jamu było lepš

Łankijec Krys Charys padčas vučoby ŭ Viciebskim miedinstytucie słužyŭ ministrantam la ałtara ŭ miascovaj katalickaj parafii, vyvučyŭ mnohija malitvy na biełaruskaj movie i čytaŭ ich z ambona ŭ chramie. Paśla jon praciahnuŭ navučańnie ŭ Vialikabrytanii i atrymaŭ stupień mahistra ŭ University of West London. Ciapier Krys raspavioŭ sajtu Katolik.life pra toje, što jaho ździviła ŭ Brytanii, čamu ŭ Biełarusi jamu było lepš, i jakaja jaho čakaje budučynia.

U paraŭnańni z Brytanijaj, u Biełarusi było vielmi lohka ładzić ź ludźmi

Krys atrymaŭ stupień mahistra ŭ halinie raspracoŭki prahramnaha zabieśpiačeńnia. Jaho kvalifikacyja — inžynier-prahramist. U Vialikabrytaniju jon adpraviŭsia vučycca, žadajučy ŭładkavacca ŭ hetaj krainie.

«Ciapier u mianie jość dośvied navučańnia ŭ dźviuch roznych krainach — Biełarusi i Anhlii; kožnaja ź dźviuma zusim roznymi kulturami i sistemami adukacyi.

Mušu pryznacca, što ŭ Biełarusi mnie było našmat lahčej žyć, čym u Anhlii. U mianie było značna bolš mahčymaściaŭ u carkvie, univiersitecie i naohuł žyćci ŭ Biełarusi.

Ja ŭdzielničaŭ u šyrokim i raznastajnym śpiektry mierapryjemstvaŭ, konkursaŭ i pamiatnych padziej. Mianie dobra viedali ŭ krainie, i ja byŭ favarytam siarod usich supolnaściaŭ, častkaj jakich ja byŭ.

Tam było vielmi lohka ładzić ź ludźmi, i za ŭsie hetyja hady ŭ mianie źjaviłasia nieźličonaja kolkaść siabroŭ, bolšaść ź jakich, spadziajusia, zastanucca na ŭsio žyćcio.

Jak ni dziŭna, tut, u Vialikabrytanii, ja nie zmoh zavieści i doli toj kolkaści siabroŭ, jakaja ŭ mianie jość u Biełarusi, niahledziačy na toje, što ja nośbit anhielskaj movy», — pryznaŭsia Krys.

«Ja słužyŭ padčas liturhii, ale heta nie spadabałasia ludziam»

Jon pryvioŭ u prykład kankretny vypadak, źviazany ź miascovaj katalickaj supolnaściu.

«Ja byŭ ministrantam u Biełarusi, ludziam padabałasia maja prysutnaść u ich parafijach, i mianie prymali z raspaściortymi abdymkami ŭ kožnaj parafii. Kali ja byŭ u Anhlii, ja sprabavaŭ rabić tam toje ž samaje.

Ja byŭ parafijaninam carkvy Śviatoha Serca ŭ Uimbłdonie, słužyŭ padčas liturhii z dazvołu śviatara, ale heta nie spadabałasia ludziam. Niekatoryja parafijanie raspytvali administrataraŭ, chto heta «nieznajomaja asoba».

Kali ja pryjechaŭ u nastupnuju niadzielu, mnie paviedamili pra nastupstvy i skazali, što kali ja praciahnu, uźniknuć novyja pytańni, i dla taho, kab mianie pryniali, ja pavinien prajści 5-miesiačnuju stažyroŭku ŭ parafii. Tamu ja kinuŭ tam słužbu, bo ŭ razhar maich abaviazkaŭ sa stupieńniu mahistra heta było dla mianie niepraktyčna. Bolš za toje, ja byŭ starejšym ministrantam ź vielizarnym dośviedam i adčuvaŭ, što prachodzić hetaje navučańnie zusim nieabaviazkova».

«Brytanija — daloka nie samaje prostaje miesca dla žyćcia»

Krys adznačyŭ, što ź dziacinstva jon byŭ anhłafiłam i zrazumieŭ, što jahonyja ŭjaŭleńni ab Vialikabrytanii akazalisia fantazijaj:

«Brytanija — daloka nie samaje prostaje miesca dla žyćcia. Košt žyćcia vielmi vysoki. Nadvorje takoje depresiŭnaje. Znajści žyllo praktyčna niemahčyma. Uzrovień złačynnaści ŭ hetaj krainie žachaje. Znajści pracu tut niaprosta, bo rynak vielmi kankurentny, na jaho prychodziać ludzi z usiaho śvietu.

Pry hetym u mianie było mnostva niezabyŭnych uražańniaŭ. Ja byŭ u mnohich viadomych miescach. Naviedaŭ znakavyja słavutaści, ź jakimi kraina i horad asacyjujucca va ŭsim śviecie i jakija byli klučavymi elemientami majoj fantazii. Niama nijakich sumnievaŭ, što moj brytanski dośvied kaštavaŭ taho».

Ciapier Krys vyrašyŭ viarnucca na radzimu ŭ Šry-Łanku, pakolki atrymaŭ zaprašeńnie na pracu ŭ Nacyjanalnuju avijakampaniju.

«Ciapier ja vysokakvalifikavany śpiecyjalist. Ja dziakuju Bohu za ŭsie Jahonyja łaski i błasłavieńni ad pačatku da kanca padčas majho nievierahodnaha padarožža i, narešcie, jon błasłaviŭ mianie hetym vialikim padarunkam».

Čytajcie taksama:

Čym biełarusy mohuć hanarycca? Biełaruskamoŭnaja inšaziemka ŭpeŭnienaja, što takoha šmat

«Tolki kali ja havaru pa-rusku, ludzi čamuści pytajucca: «Ty z Uźbiekistana?» Palihłot z Brazilii dałučyŭ da śpisa vyvučanych moŭ biełaruskuju

«U mianie była hutarka z kadebistam». Historyi zamiežnikaŭ, jakija vyvučyli biełaruskuju movu ŭ darosłym uzroście

Kamientary1

  • Chonies
    15.08.2023
    No nazad, dumaju, nie pojediet.

Ciapier čytajuć

U hadavinu śmierci Žanny Fryskie Dźmitryj Šepieleŭ raspavioŭ, čamu nie dazvalaje synu bačycca ź jaje svajakami16

U hadavinu śmierci Žanny Fryskie Dźmitryj Šepieleŭ raspavioŭ, čamu nie dazvalaje synu bačycca ź jaje svajakami

Usie naviny →
Usie naviny

Maksim Znak vypuściŭ klip pra sistemu i jaje vinciki2

«Niekalki strełaŭ ź blizkaj adlehłaści i adzin — kab dabić». Polskaja palicyja šukaje zabojcu mastaka Siamiona Skrapieckaha4

Paźniak prezientavaŭ knihu «Vilenščyna lubimaja i pryŭkrasnaja». Tam jość navat vieršy pa-francuzsku10

Mužčyna, jakoha piaty dzień šukajuć pad Połackam, — viadomy minski doktar

Jakija karykatury na Łukašenku rabiŭ zabity ŭ Polščy rasijski mastak26

60‑hadovuju strachaŭščycu z Homiela asudzili za Hajuna

«Moža, pryviedziacie ciahniki ŭ paradak?» Biełarusy skardziacca na pałomki «Štadleraŭ» paśla ich viartańnia na maršruty5

Biełarus hod nie karystajecca šampuniem — i zadavoleny svaimi vałasami24

Viaskoviec pradaŭ kania i zrabiŭ sielskahaspadarčuju techniku z rovara2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U hadavinu śmierci Žanny Fryskie Dźmitryj Šepieleŭ raspavioŭ, čamu nie dazvalaje synu bačycca ź jaje svajakami16

U hadavinu śmierci Žanny Fryskie Dźmitryj Šepieleŭ raspavioŭ, čamu nie dazvalaje synu bačycca ź jaje svajakami

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić