Ułada

Vajennaja stratehija Litvy: «Rasija razburaje jeŭrapiejskuju biaśpieku»

18 sakavika była apublikavanaja čaćviortaja redakcyja Vajennaj stratehii Litvy. Važnaje miesca ŭ joj zajmaje apisańnie vyklikaŭ, jakija paŭstali pierad NATA i Jeŭrapiejskim Sajuzam z-za ahresiŭnaj palityki Rasii, a taksama nieabchodnaj reakcyi na ich.

«Rost vajennaj mocy Rasii i rašeńnie vykarystoŭvać jaje ŭ parušeńnie mižnarodnych normaŭ i abaviazacielstvaŭ, na jakich zasnavanaja architektura biaśpieki ŭ Jeŭropie, akazvajuć najbolš niehatyŭnaje ŭździejańnie na śfieru biaśpieki Litvy, — havorycca ŭ dakumiencie. — Naroščvańnie vajennaj mocy Rasii, rehularnyja nieprazrystyja vučeńni, a taksama pavieličeńnie vajennaj aktyŭnaści ŭzdoŭž miežaŭ Litvy i inšych krain uzmacniaje napružanaść u rehijonie i pavyšaje ryzyku roznych vajennych incydentaŭ. Zdolnaść Rasii vykarystoŭvać hramadzianskija instrumienty sumiesna z vajennymi, a taksama vykonvać tajemnyja vajennyja apieracyi źmianiła ŭmovy abaronnaha płanavańnia ŭ Bałtyjskim rehijonie.

Rasija i niekatoryja inšyja dziaržavy i niedziaržaŭnyja subjekty ahresiŭna raspaŭsiudžvajuć nieabhruntavanuju i zahadzia iłžyvuju infarmacyju z metaj farmiravańnia hramadskaj dumki Litvy pa nacyjanalnaj biaśpiecy ŭ svaich intaresach. Takija ataki vykarystoŭvajucca dla stvareńnia niedavieru i niezadavolenaści demakratyčnym paradkam i nacyjanalnaj sistemaj abarony, dyskredytacyi aljansu, jaho mahčymaści i hatoŭnaści abaraniać sajuźnikaŭ, a taksama dla pasłableńnia adzinstva siarod hramadzian, padryvu ich patryjatyzmu i voli abaraniać krainu. Raspaŭsiud infarmacyjnych i kamunikacyjnych technałohij u budučyni, imavierna, vykliča jašče bolš infarmacyjnych napadaŭ, asabliva takich, jakija nakiravanyja na kankretnyja metavyja hrupy.

Dziejańni Rasii padryvajuć zasnavanuju na praviłach architekturu jeŭrapiejskaj biaśpieki i źjaŭlajucca asnoŭnym faktaram, jaki niehatyŭna adbivajecca na biaśpiecy Litvy. U vyniku stanovišča ŭ płanie biaśpieki Litvy pahoršyłasia i stała mienš pradkazalnym u doŭhaterminovaj pierśpiektyvie».

Adnym z pryjarytetaŭ u ramkach novaj stratehii Litva ličyć raźmiaščeńnie pastajannaj hrupoŭki vojskaŭ NATA na svajoj terytoryi.

«Siabroŭstva ŭ NATA zabiaśpiečvaje abaronu ad pahroz, ź jakimi Litva ŭ adzinočku nie moža jak całkam spravicca, tak i doŭha supraciŭlacca im. Tym nie mienš, heta nie vyzvalaje Litvu ad adkaznaści za raźvićcio svaich uzbrojenych siłaŭ jak dla nacyjanalnaj abarony, tak i dla abarony aljansu. Zdolnaści NATA zaležać ad kalektyŭnaj realizacyi abaronnych abaviazacielstvaŭ usimi jaje siabrami i ad namahańniaŭ kožnaha sajuźnika pa ŭmacavańni svajoj biaśpieki i zdolnaści abaranić siabie ad zbrojnaha napadu».

Kamientary

Ciapier čytajuć

Łukašenka: Pry ciapierašnim ciačeńni vajny Biełaruś z Rasijaj nie zmahli b abaranić biełaruskaj miažy ad Ukrainy20

Łukašenka: Pry ciapierašnim ciačeńni vajny Biełaruś z Rasijaj nie zmahli b abaranić biełaruskaj miažy ad Ukrainy

Usie naviny →
Usie naviny

Vykładčycu vakału z Hatava asudzili za palityku1

Biełaruska zrabiła harod u varšaŭskaj kvatery10

Maksim Znak reanimavaŭ svoj telehram-kanał

U Mazyry matacyklist na chutkaści źbiŭ 25‑hadovuju maci, jakaja išła z kalaskaj pa piešachodnym pierachodzie8

Sieviaryniec raskazaŭ, jak uletku 2020 hoda na Akreścina supracoŭniki izalatara pieradavali jamu sała i vadu3

Troch palakaŭ z prymiežža asudzili za kantrabandu biełaruskich cyharet. Adnamu turmu, astatnim — štrafy

«Chutka». Džon Koŭł adkazaŭ na pytańnie, kali pryjedzie ŭ Minsk3

Pucin zvolniŭ hałoŭnaha zachavalnika kramloŭskich tajamnic. Jon naradziŭsia ŭ Asipovičach19

Padčas paŭtornaha ŭdaru rasijan pa Charkavie zahinuli piaciora ratavalnikaŭ4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Łukašenka: Pry ciapierašnim ciačeńni vajny Biełaruś z Rasijaj nie zmahli b abaranić biełaruskaj miažy ad Ukrainy20

Łukašenka: Pry ciapierašnim ciačeńni vajny Biełaruś z Rasijaj nie zmahli b abaranić biełaruskaj miažy ad Ukrainy

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić