Mierkavańni1111

Litoŭski intelektuał: Biełarusy lubiać svabodu nie tolki na słovach, ale i na spravie

«Lićvinam ličyŭsia toj, chto baronić svabodu i kirujecca Statutami VKŁ», nahadvaje Aŭdrus Sabunas u svaim artykule ŭ litoŭskim intelektualnym časopisie Šiaurės Atėnai («Šaŭres Atenaj»). Jon krytykuje litoŭskich papulistaŭ. Na jaho dumku, pryvid lićvinizmu vykarystoŭvajuć tyja palityki, jakija nasamreč majuć karyślivyja mety.

Ilustracyjnaje fota: Naša Niva

«U pačatku studzienia hetaha hoda Ofis Śviatłany Cichanoŭskaj raspaŭsiudziŭ paviedamleńnie, što pierajazdžaje ź Litvy ŭ Polšču. Praŭda, čutki pra heta chadzili jašče letaś, nieŭzabavie paśla rašeńnia źnizić uzrovień achovy Ofisa Cichanoŭskaj, jakoje matyvavali ekanamičnymi mierkavańniami, ale jakoje chutčej za ŭsio było adkazam na niehatyŭnaje staŭleńnie ładnaj častki litoŭcaŭ da hetaj instytucyi. Tak zaviaršajecca pieryjad aktyŭnaj roli Litvy ŭ nadańni prytułku demakratyčnym siłam Biełarusi, i hublaje moc łozunh paŭstańniaŭ XIX stahodździa «Za našu i vašu svabodu». Tak my jašče bolš addalajemsia ad spadčyny Vialikaha Kniastva Litoŭskaha (VKŁ), vakoł abarony jakoj apošnimi hadami było złamana stolki dzidaŭ», — piša Aŭdrus Sabunas.

Na dumku aŭtara, pierabolšany strach pierad «pryvidami lićvinizmu» šturchaje litoŭskaje hramadstva da pravincyjalizmu i papulizmu, prymušajučy bačyć pahrozu tam, dzie jaje niama, i zabyvacca na sapraŭdnuju pahrozu — režym Łukašenki. Aŭtar miarkuje, što pryvid lićvinizmu vykarystoŭvajuć tyja palityki, jakija nasamreč majuć karyślivyja mety.

«Zdajecca, pryvid lićvinizmu tak raspaliŭ naša ŭjaŭleńnie, što my nie zaŭvažyli, jak sami pačali zmahacca z prapahandaj mietadami prapahandy — ci to ksienafobskija hrafici, ci to aktyvisty, jakija nazyvajuć siabie praciŭnikami lićvinizmu i zmahajucca suprać biełaruskich nacyjanalnych simvałaŭ, ci navat členy Siejma, jakija arhanizujuć pikiety suprać biełarusaŭ u Litvie, a samyja nachabnyja ź ich prapanoŭvali adnavić adnosiny z Alaksandram Łukašenkam dziela kalijnaha biznesu».

Śviatłana Cichanoŭskaja ź biełaruskimi dobraachvotnikami, jakija vajavali za Ukrainu. Fota OSC

Aŭdrus Sabunas bačyć u takoj rytorycy adychod ad duchu Vialikaha Kniastva Litoŭskaha.

«Žadańnie vialikaj častki litoŭcaŭ paddacca pravincyjalizmu i papulizmu, jakija ŭzurpavali zachodniuju palityčnuju i miedyjnuju prastoru, paźbiahać składanych pytańniaŭ i paddavacca spakusie etnacentryzmu śviedčyć pra toje, što pierš za ŭsio my takim čynam sami adkidajem svaju suviaź z VKŁ».

Aŭtar miarkuje, što siła Litvy zaŭsiody zaklučałasia ŭ jaje śmiełaści być prytułkam dla pryhniečanych narodaŭ. Admova ad padtrymki biełaruskich demakratyčnych sił i zakryćcio ad susiedziaŭ aznačaje pieratvareńnie Litvy ŭ «dziaržavu adnaho pytańnia», što pryviadzie da straty svajho maralnaha aŭtarytetu i histaryčnaj pierajemnaści.

Ściahi pamiaci biełarusaŭ-dobraachvotnikaŭ, što zahinuli, na Majdanie Niezaležnaści ŭ Kijevie. Fota: Naša Niva

«…aŭtarytarnaja traktoŭka histaryčnaj praŭdy — niachaj i nieśviadoma, padobnaja da taho, jak heta robicca ŭ Rasii. I kali majecca na mecie maksimalna zakrytaje hramadstva. Mienavita heta i jość adychod ad tojesnaści VKŁ. U hetym vypadku bolš pravoŭ na histaryčnuju spadčynu VKŁ, jak mnie zdajecca, majuć biełarusy, jakija lubiać svabodu na słovach i na spravie — tyja, chto ŭ 2020 hodzie vyjšaŭ na vulicy, niahledziačy na žorstkija represii; tyja, chto zapoŭniŭ stary horad Vilni nacyjanalnaj simvolikaj padčas pierapachavańnia paŭstancaŭ 1863 hoda; tyja, chto rehularna źbirajecca na pratesty ŭ padtrymku Ukrainy ŭ Vilni, Ńju-Jorku, Tokia dy inšych haradach, nie kažučy ŭžo pra tych, chto idzie abaraniać Ukrainu sa zbrojaj. Kali my bolš nie zdolnyja zastavacca viernymi pierajemnaści idei VKŁ, to, mahčyma, navat nie varta i vyvodzić svoj rod ad VKŁ?» — źviartajecca da svaich suajčyńnikaŭ Sabunas.

Pierapachavańnie pareštkaŭ paŭstancaŭ u Vilni. 2019 hod. Fota: Naša Niva

Aŭtar zaklikaje nie bajacca «postimpierskich ambicyj» u dobrym sensie słova — jak abaviazku padtrymlivać zmaharoŭ za svabodu, — bo mienavita ŭ viernaści ideałam VKŁ, a nie ŭ vuzkim etničnym nacyjanaliźmie, zaklučajecca sapraŭdnaja siła i budučynia suvierennaj Litvy.

Kamientary11

  • Lekcyja Tymaci Snajdera
    11.02.2026
    kamu cikava naša historyja, YouTube : Biełaruś: Staražytnaja i sučasnaja. Novy pohlad na historyju Centralnaj Jeŭropy. Lekcyja Tymaci Snajdera
  • Chopić impierskaha myśleńnia
    11.02.2026
    Lekcyja Tymaci Snajdera , heta dzie Paleśsie nazyvajecca skifskim stepam? Pra historyju Biełarusi biełaruskija historyki raskazvajuć u razy lepiej: bieź lapaŭ paru socień kiłamietraŭ tudy paru siudu, dy kudy hłybiej. Akudoviča i Kraŭceviča lepiej hladzicie, a nie šukajcie zamiežnych aŭtarytetaŭ.
  • Pytańniečka
    11.02.2026
    Jaho jašče nie raśpiali?

Ciapier čytajuć

Čamu Ukraina ŭdaryła pa składach Wildberries i jak usiudyisny markietpłejs źviazany z rasijskaj armijaj21

Čamu Ukraina ŭdaryła pa składach Wildberries i jak usiudyisny markietpłejs źviazany z rasijskaj armijaj

Usie naviny →
Usie naviny

Prezident Vienhryi padpisaŭ źmieny ŭ Kanstytucyju, jakija spyniajuć jaho paŭnamoctvy1

Znajšli źnikłaha ŭ Katałonii biełarusa Hienadzia Smalaka

Jak prachodzić fiestyval Tutaka na Biełastoččynie3

«Maje śpinahryzy sa mnoj». Cichanoŭskaja raskazała, što ŭžo vybiraje dla dziaciej škołu ŭ Varšavie23

Stała viadoma, dzie i kim praciahnie karjeru Krystafier Śmit3

Žonka zakaciła skandał, a jon usio adno pajechaŭ u akopy. Historyja biełarusa, jaki apynuŭsia na vajnie praz daŭhi i strach stracić žyllo14

Paśla ataki pa dvuch składach Wildberries mahli paciarpieć da 15% składskich płoščaŭ kampanii4

MAK nie płanuje karać kiraŭnictva FIFA praz admienu čyrvonaj kartki futbalistu zbornaj ZŠA1

Finał čempijanatu śvietu pa futbole pakažuć u minskim kinateatry

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Čamu Ukraina ŭdaryła pa składach Wildberries i jak usiudyisny markietpłejs źviazany z rasijskaj armijaj21

Čamu Ukraina ŭdaryła pa składach Wildberries i jak usiudyisny markietpłejs źviazany z rasijskaj armijaj

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić