Kultura11

Ci voźmie Łukašenka ŭdzieł u Dni biełaruskaha piśmienstva?

XIV Dzień biełaruskaha piśmienstva projdzie 2 vieraśnia ŭ Škłovie. U im čakajecca ŭdzieł 5 tys. haściej, u tym liku vysokich słužbovych asob krainy.

U śviatkavańni XIV Dnia biełaruskaha piśmienstva, što adbudziecca 2 vieraśnia ŭ Škłovie (Mahiloŭskaja vobłaść), čakajecca ŭdzieł kala 5 tys. haściej.

Jak paviedamiła 28 žniŭnia na pres‑kanfierencyi ŭ Minsku pieršy namieśnik ministra infarmacyi Lilija Ananič, u śviacie voźmuć udzieł vyšejšyja słužbovyja asoby Biełarusi, dypłamaty, vučonyja, dziejačy kultury i mastactva, artysty, žurnalisty i piśmieńniki. Siarod ich — artysty Maryinskaha teatra z Sankt‑Pieciarburha, biełaruskija estradnyja vykanaŭcy, a taksama piśmieńniki z Bałharyi, Rasii, Sierbii i Ukrainy. Z udziełam zamiežnych litarataraŭ 31 žniŭnia ŭ staličnym Domie presy projdzie pasiadžeńnie kruhłaha stała na temu «Słavianskaja litaratura i vykliki sučasnaści».

Uračystaje adkryćcio Dnia biełaruskaj piśmiennaści pačniecca 2 vieraśnia apoŭdni na hałoŭnaj scenie la škłoŭskaj ratušy. Tam ža projdzie cyrymonija ŭznaharodžańnia pieramožcaŭ respublikanskaha konkursu na lepšy tvor mastackaj litaratury 2006 hoda «Załaty kupidon» i nacyjanalnaha konkursu «Mastactva knihi» «Załaty falijant». U ramkach fiestyvalu knihi i presy, što projdzie ŭ hety ž dzień la škłoŭskaha rajonnaha Doma kultury, budzie pradstaŭlena retraśpiektyŭnaja vystava vydańniaŭ Janki Kupały i Jakuba Kołasa, pryśviečanaja 125‑hodździu z dnia naradžeńnia kłasikaŭ biełaruskaj litaratury. Ekspazicyja, padrychtavanaja Nacyjanalnaj knižnaj pałataj Biełarusi, uklučaje 310 knih — usie tvory narodnych paetaŭ Biełarusi, vydadzienyja ŭ krainie z 1925 pa 2007 hady.

U prahramu śviata taksama ŭklučana cyrymonija adkryćcia novaj ekspazicyi Škłoŭskaha rajonnaha krajaznaŭčaha muzieja ŭ budynku na vulicy Savieckaj i pomnika rasijskamu vajennamu dziejaču, hienierał‑lejtenantu Siamionu Zoryču. Z 1778 pa 1799 hady jon vałodaŭ miastečkam Škłoŭ, dzie zasnavaŭ dvaranskaje vučylišča, teatr i manufaktury.

Jak zaznačyła Ł.Ananič, vydaviectva «Biełaruś» prymierkavała da śviata vypusk fotaalboma «Škłoŭ», a vydaviectva «Mastackaja litaratura» — knih «Moj Mahiloŭ» (u sieryi «Tvaje harady, Biełaruś») i «Adsiul vytok, adsiul natchnieńnie. Škłoŭščyna litaraturnaja» (u sieryi «Biełaruś litaraturnaja»).

Pavodle słoŭ namieśnika ministra infarmacyi, u 2008 hodzie Dzień biełaruskaha piśmienstva płanujecca pravieści 7 vieraśnia ŭ Barysavie (Minskaja vobłaść).

Marat Haravy, BiełaPAN

Kamientary1

Ciapier čytajuć

Biełarusy na pieršym miescy ŭ rehijonie pa śmiarotnaści ad chvarob serca i sasudaŭ10

Biełarusy na pieršym miescy ŭ rehijonie pa śmiarotnaści ad chvarob serca i sasudaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

«Kitajanka» abiacała navučyć žychara Dobruša dobra zarablać. Ale zarabiła tolki sama

«Saŭdepaŭski adpačynak pa košcie piaci zorak u Turcyi». Biełaruska vyklikała dyskusiju, raskrytykavaŭšy sanatoryj na Naračy12

U Šumilinskim rajonie da škoły pryjšło miedźviedziania VIDEA1

Ofis Cichanoŭskaj: Pavodziny Charysavaj nielha apraŭdać ciskam34

Tramp zajaviŭ, što pahadnieńnie ZŠA ź Iranam płanujecca padpisać u niadzielu1

Tenisistka raskazała, jak adčuvaje siabie paśla insultu ŭ 33 hady5

U Čerykaŭskim rajonie mikraaŭtobus sutyknuŭsia ź lesavozam. Zamiest mašyny kuča mietałałomu, kiroŭca zahinuŭ1

Italjancaŭ aburyŭ kamientar prezidenta FIFA adnosna nieprysutnaści ich futbolnaj zbornaj na čempijanacie śvietu5

«Uvieś zavod raźbili. 23 pryloty było». USU nanieśli ŭdar pa važnym zavodzie ŭ Armiansku, heta spynić vytvorčaść tytanu1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełarusy na pieršym miescy ŭ rehijonie pa śmiarotnaści ad chvarob serca i sasudaŭ10

Biełarusy na pieršym miescy ŭ rehijonie pa śmiarotnaści ad chvarob serca i sasudaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić