Zdaroŭje99

Jak nie sapsavać śpinu pry pracy za kampjutaram

Rekamiendacyi nie tak i ciažka vykanać.

Kvazimoda z multfilma «Harbun z Notr-Dama»

Rasijskaje IT-vydańnie «Cukierbierh pazvonić» źviarnułasia da miedykaŭ z pytańniem: jak zachavać dobruju pastavu i zdarovuju śpinu pry pracy za kampjutaram?

Zvyčajny žychar vialikaha horada pravodzić za kampjutaram kala 12 hadzin — jak na pracy, tak i doma. Da 40 hod možna pieratvarycca ŭ Kvazimoda, kali nie sačyć za śpinaj.

Piotr Zielankoŭ, navukovy supracoŭnik maskoŭskaha NDI niejrachirurhii, rekamienduje najpierš źviarnuć uvahu na pracoŭnaje miesca.

  • Kresła musić padychodzić pa roście. Asabliva na heta treba źviartać uvahu vysokim ludziam. Śpinka kresła maje paŭtarać vyhin śpiny. Stoł maje być na takoj vyšyni, kab pry apuskańni łokciaŭ na jaho plečy nie pryŭźnimalisia i nie apuskalisia.
  • Manitor treba raźmiaścić na ŭzroŭni vačej albo krychu nižej, ale tak, kab nie pryjšłosia apuskać hałavu.

Volha Alaksandrava, urač-terapieŭt maskoŭskaha miedycynskaha centru, dadaje: niapravilnaja pastava cieła padčas pracy moža vyklikać boli nie tolki ŭ śpinie i šyi, ale i ŭ sercy, a taksama moža pryvieści da chraničnych mihreniej.

  • U ofisnym kreśle treba siadzieć nie adkidvajučysia nazad, pasunucca bližej da stała. Łokci majuć być na stale, a ruki — sahnutyja pad pramym vuhłom. Stopy majuć stajać na padłozie, kab ściohny byli paralelnyja padłozie.

Zielankoŭ nahadvaje pra rehularnyja fizičnyja nahruzki.

  • Aptymalny sport dla tych, chto pracuje za kampjutaram — płavańnie. Lepiej zajmacca płavańniem z trenieram prynamsi raz na tydzień pa dźvie hadziny, prapłyvać jak najmieniej 3 km.
  • Inšy dobry dla śpiny sport — zvyčajny kompleks praktykavańniaŭ u fitnies-centry.

Alaksandrava padkazvaje praktykavańni, jakija možna vykonvać prosta ŭ ofisie.

  • Sčapić ruki ŭ zamok za śpinaj, padniać ich jak maha vyšej, źvieści łapatki razam i tak patrymacca niekalki siekund.
  • Źvieści łapatki razam, pakłaści ruki na padłakotniki kresła, napružyć ciahlicy presa i śpiny, adkinuć hałavu nazad i tak pratrymacca 20-30 siekund.
  • Ustać z-za stała, uciahnuć žyvot, źvieści piatki razam, pavolna padymacca na naski, vyciahnuŭšy ruki. Paŭtaryć 4-5 razoŭ.
  • Siedziačy padniać plečy ŭvierch, paruchać imi napierad-nazad 10-15 razoŭ.

Akramia taho, važna rabić pierapynki ŭ pracy.

  • Padymacca z rabočaha miesca pažadana prynamsi raz na dźvie hadziny, lepiej raz na hadzinu. Padčas hetaha možna zaniać siabie kavaj ci harbataj.
  • Treba siabie matyvavać. Jak minimum — natatkaj «Vyprastaj śpinu i ŭśmichnisia». Možna źviarnucca i da vysokatechnałahičnych pryład, jakija sočać za nabližeńniem hałavy da manitora.
  • Kab dać pazvanočniku adpačyć paśla pracoŭnaha dnia, najlepiej abrać žorstki matrac i pruhkuju padušku.

Kamientary9

Biełarusy na pieršym miescy ŭ rehijonie pa śmiarotnaści ad chvarob serca i sasudaŭ12

Biełarusy na pieršym miescy ŭ rehijonie pa śmiarotnaści ad chvarob serca i sasudaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

U Francyi šaściarych hruzinaŭ asudzili za luboŭ da ruskaj kłasiki2

U Homieli piensijanier paŭstahodździa zachoŭvaŭ revalvier uzoru 1895 hoda. Na jaho danios syn5

«Lepš vykinuć, čym addać?» Fiermier pakazaŭ, jak vykidaje kłubnicy, i vyklikaŭ abureńnie17

«Ja 400 dalaraŭ addała, kab ich patrucić, a ludzi hadujuć!» Kim ludzi zamianiajuć katoŭ i sabak praz alerhiju

«Kitajanka» abiacała navučyć žychara Dobruša dobra zarablać. Ale zarabiła tolki sama

«Saŭdepaŭski adpačynak pa košcie piaci zorak u Turcyi». Biełaruska vyklikała dyskusiju, raskrytykavaŭšy sanatoryj na Naračy12

U Šumilinskim rajonie da škoły pryjšło miedźviedziania VIDEA1

Ofis Cichanoŭskaj: Pavodziny Charysavaj nielha apraŭdać ciskam34

Tramp zajaviŭ, što pahadnieńnie ZŠA ź Iranam płanujecca padpisać u niadzielu1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełarusy na pieršym miescy ŭ rehijonie pa śmiarotnaści ad chvarob serca i sasudaŭ12

Biełarusy na pieršym miescy ŭ rehijonie pa śmiarotnaści ad chvarob serca i sasudaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić