Historyja

Vyjšła karta-daviednik «Minsk-histaryčny» — z histaryčnymi nazvami vulic, pomnikami i kartaj Zamčyšča

Biełaruski krajaznaŭca Ivan Sacukievič stvaryŭ kartu-daviednik «Minsk-histaryčny», što vyjšaŭ u vydaviectvie «Biełkartahrafija».

Karta-daviednik nievialikaja. Heta ŭsiaho dźvie staronki pamieram 65 na 94 sm.

U čym jaje admietnaść?

«Pačniom z taho, što jana takaja pieršaja — histaryčnaja. Da hetaha sotniami vypuskalisia aŭtamabilnyja, turystyčnyja, transpartnyja karty. A jana — histaryčnaja. Jaje meta — prademanstravać čytaču histaryčnuju spadčynu Minska va ŭsioj raznastajnaści: pomniki archieałohii, pomniki asobam i padziejam z našaj historyi, manumienty i miemaryjały, pomniki architektury, źnikłyja mohiłki, histaryčnyja nazvy vulic, mastoŭ, płoščaŭ, pradmieściaŭ», — tłumačyć Ivan Sacukievič.

Na karcie krajaznaŭca paznačyŭ vioski, jakija ŭvajšli ŭ skład horada (z hodam uvachodžańnia), ukazaŭ miežy Zamčyšča.

«Ujavicie, dzie ich možna jašče ŭbačyć — tolki ŭ maładastupnaj navukovaj litaratury», — kamientuje jon.

Taksama pakazany hranicy Minska na 1900 i 1950 hady, miežy jaŭrejskaha hieta na pačatak vajny.

Krajaznaŭca asobna padrychtavaŭ nievialikuju chranałohiju najvažniejšych dataŭ i pieryjadaŭ historyi horada; karotkija apisańni najvažniejšych pomnikaŭ, manumientaŭ, miemaryjałaŭ, architekturnych pomnikaŭ.

«Na žal, usie i blizka nie pamiaścilisia, prychodziłasia vybirać», — pryznajecca jon.

Z adnaho boku daviednika možna ŭbačyć kartu ŭsiaho Minska z paznačanymi i apisanymi pomnikami, jakija nie ŭvajšli ŭ centralnuju častku. Z druhoha — pomniki i ich apisańni centralnaj častki.

«Samaje składanaja dla realizacyi — ideja na karcie centralnaj častki. Treba było pakazać čyrvonym koleram tyja budynki, jakija źjaŭlajucca pomnikami architektury, a šerym — astatnija, — tłumačyć Sacukievič. — Dapuskaju, što jość niekalki pamyłak, bo infarmacyja vielmi supiarečlivaja. Akramia taho, časta adna častka budynka pa adnym i tym ž adrasie — pomnik, a druhaja — nie. Ale hetyja chiby možna vypravić u nastupnych pieravydańniach».

Takim čynam, hetaja karta-daviednik — pieršaja sproba stvaryć nievialiki pa abjomie dapamožnik pa historyi Minska dla ŭsich, chto joj cikavicca.

«Ja ŭdziačny hałoŭnamu redaktaru «Biełkartahrafii» Halinie Lachavaj, što jana pavieryła ŭ hety absalutna novy prajekt i śmieła pajšła na jaho realizacyju. Jak i ŭsim supracoŭnikam «Biełkartahrafii», jakija pracavali nad joj. Upeŭnieny, što kartu-daviednik čakajuć pieravydańni», — kaža aŭtar.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie14

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Usie naviny →
Usie naviny

Zabojca ź Minska padpisaŭ kantrakt prosta ŭ rasijskaj kałonii. Pavajavać da pałonu atrymałasia dva dni2

Što tannaja nafta pryniasie Biełarusi?6

20‑hadovy minčuk advažna i pierpiendykularna vyjechaŭ pierad tramvajem4

Homielskaha pradprymalnika pryznali darmajedam, kali jon kvartał spracavaŭ biez prybytku6

«Ja paprasiła svaju siastru razdrukavać fotazdymki z majho akaŭnta i prysłać mnie ŭ kałoniju». Łarysa Ščyrakova raskazvaje pra fotasiesii ŭ etnastyli1

U Biełarusi zapracavaŭ miedpartał. Zaraz źviestki svajoj miedycynskaj karty možna prahladać anłajn7

Śpiłbierh vypuskaje «Dzień vykryćcia» — novy film pra inšapłanietnikaŭ4

Jak u Amierycy. U Babrujsku handlovy centr adčyniali z pompaj, pierarazańniem čyrvonaj stužki i šturmam dźviarej7

U Vieniesuele ŭ vyniku ziemlatrusu — bolš za 200 zahinułych, tysiačy ludziej ličacca źnikłymi bieź viestak1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie14

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić