Vajna

Ajcišnik, rodam z Žodzina. Raskazvajem pra adnaho z dobraachvotnikaŭ z byłoha atrada «Lićvin», jaki raźbiŭsia ŭ avaryi ŭ Rumynii

14 červienia ŭ aŭtakatastrofie na rumynskich darohach zahinuli dva biełarusy. Mužčyny 35 i 27 hadoŭ raniej byli ŭ dobraachvotnickim atradzie «Lićvin», što isnavaŭ u Adesie. «Naša Niva» daviedałasia bolš pra adnaho z zahinułych.

Fota: Dobrovolčieskij otriad imieni Ilji «Litvina» — Odiessa / Telegram

27-hadovaha mužčynu, jaki raźbiŭsia u toj aŭtakatastrofie, zvali Jaŭhien. Jon byŭ rodam z Žodzina, pracavaŭ ajcišnikam.

Adzin ź jaho siabroŭ raskazvaje, što jany paznajomilisia ŭ sakaviku 2020 hoda, prajšli razam praz mnostva pratesnych maršaŭ. 8 listapada 2020 hoda ich abodvuch zatrymali. Jaŭhien atrymaŭ paśla taho maršu 15 sutak, jakija pravioŭ u žodzinskaj turmie.

Chłopiec vielmi nie chacieŭ źjazdžać ź Biełarusi, ale ŭ pačatku 2021 hoda ŭsio-taki pakinuŭ krainu. Jak miarkuje jaho siabar, Jaŭhien pieražyvaŭ, što jamu moža pahražać palityčny pieraśled. Žodziniec pierabraŭsia ŭ Adesu, dzie i žyŭ da niadaŭniaha času, addalena praciahvaŭ pracavać u IT. Paralelna z hetym Jaŭhien udzielničaŭ u akcyjach biełarusaŭ Adesy, adnojčy pryjazdžaŭ na demanstracyju na biełaruska-ŭkrainskaj miažy.

«Vielmi dobry chłopiec, idejny, biełaruski, jaki duža nienavidzieŭ hety režym i zmahaŭsia ź im usimi dazvolenymi srodkami», — apisvaje Jaŭhiena siabar.

Kali pačałasia vajna, Jaŭhien dałučyŭsia da atrada «Lićvin». Svajaki chłopca pajšli abaraniać Ukrainu niedzie pad Mikałajevym, i sam Jaŭhien žadaŭ zajmacca tym ža. Jak raskazvaje jaho siabar, «chłopiec lubiŭ Ukrainu, napeŭna, nie mienš, čym Biełaruś».

Paru dzion tamu, paśla taho, jak atrad samaraspuściŭsia, Jaŭhien pryniaŭ rašeńnie viarnucca ŭ IT, pakinuć Adesu i dałučycca da svaich siabroŭ u Polščy. «Va Ukrainie ja ŭžo asabliva nikomu nie patrebny», — tłumačyŭ jon siabru.

Druhi zahinuły — Dźmitryj — byŭ namieśnikam kamandzira atrada. Jon jechaŭ sustrecca ź siamjoj pierad padpisańniem kantrakta i adahnać svaju mašynu na biełaruskich numarach. Siamja jaho čakała ŭ Čarnahoryju — chłopiec vyviez ich ź Biełarusi na pačatku vajny. Ženia pajechaŭ za kampaniju — z Čarnahoryi jon źbiraŭsia paśla dabracca ŭ Polšču.

Chłopcy trapili ŭ avaryju niedaloka ad rumynskaha horada Insurecej. Hruzavik pad kiravańniem 51-hadovaha miascovaha žychara raptam vyjechaŭ na sustrečnuju pałasu i ŭrezaŭsia ŭ aŭto ź biełarusami łob u łob.

«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny

PADTRYMAĆ

Kamientary

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie14

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Usie naviny →
Usie naviny

Zabojca ź Minska padpisaŭ kantrakt prosta ŭ rasijskaj kałonii. Pavajavać da pałonu atrymałasia dva dni2

Što tannaja nafta pryniasie Biełarusi?6

20‑hadovy minčuk advažna i pierpiendykularna vyjechaŭ pierad tramvajem4

Homielskaha pradprymalnika pryznali darmajedam, kali jon kvartał spracavaŭ biez prybytku6

«Ja paprasiła svaju siastru razdrukavać fotazdymki z majho akaŭnta i prysłać mnie ŭ kałoniju». Łarysa Ščyrakova raskazvaje pra fotasiesii ŭ etnastyli1

U Biełarusi zapracavaŭ miedpartał. Zaraz źviestki svajoj miedycynskaj karty možna prahladać anłajn7

Śpiłbierh vypuskaje «Dzień vykryćcia» — novy film pra inšapłanietnikaŭ4

Jak u Amierycy. U Babrujsku handlovy centr adčyniali z pompaj, pierarazańniem čyrvonaj stužki i šturmam dźviarej7

U Vieniesuele ŭ vyniku ziemlatrusu — bolš za 200 zahinułych, tysiačy ludziej ličacca źnikłymi bieź viestak1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie14

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić