Hramadstva66

Łukašenka spadziajecca, što Turcyja padstavić plačo aficyjnamu Minsku ŭ niaprosty pieryjad

Alaksandr Łukašenka adznačyŭ zasłuhi prezidenta Turcyi Redžepa Taipa Erdahana pa vybudoŭvańni niezaležnaj palityki krainy. Pra heta jon zajaviŭ na sustrečy z pasłom hetaj krainy Mustafoj Azdžanam.

Maŭzalej pieršaha prezidenta Turcyi Mustafy Kiemala Ataciurka ŭ Ankary. Ničoha nie nahadvaje ŭ Minsku? Fota: Diego Cupolo / NurPhoto via Getty Images

«U nas vialikaja cikavaść da vašaj suvierennaj niezaležnaj palityki. Vy vyrašajecie pytańni tak, jak treba tureckamu narodu. U hetym, viadoma, vaš prezident pierasiahnuŭ, možna skazać, usiakija čakańni tureckaha naroda», — cytuje Łukašenku BiełTA.

«My hatovyja rabić usio, kab vaša kraina raźvivałasia. My nie dabračyncy. My taksama ad hetaha pavinny mieć i majem adpaviedny vynik. Ale treba zdymać niavyrašanyja pytańni, jakija ŭ nas isnujuć. I my vielmi spadziajemsia, što ŭ hetaj niaprostaj situacyi Turcyja padstavić nam plačo. Chacieŭ by abmierkavać šerah pytańniaŭ, jakija my pavinny budziem vyrašyć razam z vami ŭ najbližejšy čas», — skazaŭ Łukašenka na sustrečy z pasłom.

Kamientary6

  • Tranśvieścit
    11.09.2023
    Viertuchaj, u ivo niezaležnaść, jenta kada ivo dupa ŭ ciple. Na biełarusaŭ imu načchać kada ź Jelcynym całavaŭsia
  • Janka
    11.09.2023
    Śmiešna. Erdahan zaŭsiody tolki tam, dzie jość mahčymaść zarabić, niachaj i nasupierak lubym pryncypam. Adzinaja mahčymaść zarabić ŭ łukašenkaŭskaj Biełarusi, izalavanaj ad cyvilizavanaha śvietu - heta reakspart padsankcyjnych tavaraŭ u Rasieju. Ale koštam padobnaj dziejnaści źjaŭlajecca ryzyka dla tureckich bankaŭ stracić mahčymaść raźlikaŭ u SKV i jak nastupstva - absłuhoŭvać handl z G7. Vidavočna, što anivodnaja surjeznaja tureckaja finansavaja instytucyja na heta nia pojdzie. Ale zrazumieła zdojdziecca šmat machlaroŭ i afilavanych ź imimkštłatu Kałamojskaha, jaki kinuŭ i Abramoviča, i Varabja.
  • Senses
    11.09.2023
    Turcyja padstavić plačo Azierbajdžanu dy Kazachstanu, dzie šanujuć nacyjanalnuju movu, kulturu, ściah. A haŭlajtara i chałuja, mankurta łukašenku nia tolki Turečyna nie pavažaje, ale i ŭsie krainy i narody na ŭsiej byłoj saŭkovaj prastory. Bo ŭsie šanujuć svaju nacyjanalnuju movu i historyju i tolki mankurty ź siamji Łukašenki vyklučna ližuć dupu maskoŭskim akupantam dy nienavidziać biełaruski narod jak sapraŭdnyja zdradniki i vorahi Biełarusi.

Ciapier čytajuć

57‑hadovuju ŭradženku Vińnicy asudzili za kamientary ŭ telehramie. Siabie jana nazyvała «ŭkrainkaj z akupavanaha Minska»2

57‑hadovuju ŭradženku Vińnicy asudzili za kamientary ŭ telehramie. Siabie jana nazyvała «ŭkrainkaj z akupavanaha Minska»

Usie naviny →
Usie naviny

U Barsiełonie źbirajucca abkłaści vialikimi zborami kruiznych turystaŭ

Biełaruska nie pavieryła internetu i paciahnułasia ŭ Krym33

Łukašenka palacieŭ u Rasiju da Pucina2

Pamior były ministr abarony Rasii Siarhiej Ivanoŭ18

Ukraina i Rasija abmianialisia vajennapałonnymi

Ksiuša z SMA, za losam jakoj sačyła ŭsia kraina, atrymała vyratavalny ŭkoł Zolgensma7

Statkievič: Pałochać ukraincaŭ tankami na prypiackich bałotach toje samaje, što pałochać vožyka hołaj zadnicaj15

MTS źmianiaje łahatyp9

Navukoŭcy zmahli pračytać teksty papirusaŭ, abvuhlenych padčas vyviaržeńnia Viezuvija4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

57‑hadovuju ŭradženku Vińnicy asudzili za kamientary ŭ telehramie. Siabie jana nazyvała «ŭkrainkaj z akupavanaha Minska»2

57‑hadovuju ŭradženku Vińnicy asudzili za kamientary ŭ telehramie. Siabie jana nazyvała «ŭkrainkaj z akupavanaha Minska»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić