Navuka i technałohii88

Taŭščynioju ŭsiaho 1,8 milimietra, a kulu spyniaje. U čym sakret?

Navukoŭcy stvaryli kulenieprabivalny materyjał, u try razy macniejšy za kieŭłar.

Ilustracyjny zdymak. Krynica: Vecteezy.com

Jašče ŭ 1960‑ch navukoŭcy raspracavali vysokatryvały palimier ź siamiejstva poliamidaŭ. Mienavita jon staŭ asnovaj dla stvareńnia materyjału, viadomaha va ŭsim śviecie jak kieŭłar. Struktura palimieru ŭjaŭlaje saboj sietku z doŭhich i vielmi tryvałych malekularnych łancužkoŭ. Kali kula traplaje ŭ takuju sietku, jana «łović» jaje i raśsiejvaje enierhiju ŭdaru pa ŭsioj svajoj pavierchni.

Ale ŭ kieŭłaru jość słabaje miesca. Pad uździejańniem ekstremalnaj siły malekularnyja łancužki, ź jakich składajecca materyjał, pačynajuć «raspaŭzacca», što źnižaje jaho tryvałaść i abmiažoŭvaje achoŭnyja ŭłaścivaści.

Jak paviedamlaje New Scientist, kitajskija navukoŭcy šeść hadoŭ šukali sposab vyrašyć hetuju prablemu. I rašeńnie znajšłosia ŭ śviecie nanatechnałohij. Jany vyrašyli dadać u strukturu aramidnych vałoknaŭ (padobnych da tych, što ŭ kieŭłary) vuhlarodnyja nanatrubki.

Hetyja mikraskapičnyja trubki, jakija ŭ tysiačy razoŭ tančejšyja za čałaviečy vołas, pry hetym niejmavierna tryvałyja. U novym materyjale jany pracujuć jak mikraskapičny karkas, vyraŭnoŭvajučy malekuły asnoŭnaha vałakna i nie dajučy im «raspaŭzacca» navat pry mahutnym udary.

Vyniki vyprabavańniaŭ pakazali: kab spynić standartnuju kulu, jakaja lacić z chutkaściu 300 m/s, dastatkova ŭsiaho 1,8 mm novaj tkaniny (try płasty). Dla paraŭnańnia, kieŭłaru dla taho samaha spatrebicca płast nie mienš za 4 mm.

Navat adzin płast novaj tkaniny 0,6 mm utoŭščki zdolny źnizić chutkaść kuli z 300 m/s da 220 m/s.

Pakul što materyjał nosić składanuju navukovuju nazvu «kampazit z vuhlarodnych nanatrubak i hieteracykličnaha aramidu», ale vynachodniki abiacajuć prydumać jamu bolš hučnaje imia.

Ekśpierty adznačajuć, što novuju technałohiju možna lohka intehravać u isnujučyja pramysłovyja pracesy. Heta robić jaje vielmi pierśpiektyŭnaj dla chutkaha i masavaha ŭkaranieńnia nie tolki ŭ vytvorčaść bolš lohkich i tonkich broniekamizelek, ale i dla ŭmacavańnia brani aŭtamabilaŭ, viertalotaŭ i samalotaŭ.

Kamientary8

  • B im mie
    18.11.2025
    Prapanuju nazvać KZVNIHA. Sučasna i, hałoŭnaje, pa-biełarusku.
  • Josik
    18.11.2025
    Kulu spynić, ale jaki mocny ŭdar atrymaje ščaślivy ŭłaśnik, jakija nastupstvy buduć.
  • Baradzied
    18.11.2025
    Josik, połomannyje riebra, travmy vnutrieńnich orhanov, ohromnyje siniaki.

Ciapier čytajuć

22‑hadovy Viktar z-pad Klecka pratrymaŭsia na froncie miesiac. A paśla baćki pierasvarylisia, dzielačy hrabavyja9

22‑hadovy Viktar z-pad Klecka pratrymaŭsia na froncie miesiac. A paśla baćki pierasvarylisia, dzielačy hrabavyja

Usie naviny →
Usie naviny

Da pčalara sa Smalavickaha rajona pčalinyja rai sami laciać prosta ŭ vulli1

U Krupskim rajonie masava dochnuć kraty. U čym pryčyna?5

Va Ukrainie rychtujuć zakonaprajekt, jaki dapamoža biełarusam vyrašyć prablemu praterminavanych dakumientaŭ4

«Vidać, nie vytrymali niervy». Kubrakoŭ zastupiŭsia za taksista-mihranta, jaki ŭdaryŭ pasažyrku49

Poŭdzień Jeŭropy zmahajecca ź lasnymi pažarami, u Ispanii nadzvyčajnaje stanovišča1

Armianski kańjak nie prajšoŭ u Biełarusi pravierku na kańjak11

Jakoje pakarańnie ciapier u Biełarusi dajuć za narkotyki?2

Biełarus paŭtara hoda čakaŭ PMŽ u Polščy, a potym atrymaŭ list, što jaho kartu palaka anulavali jašče čatyry hady tamu6

U vyniku ŭdaru «Iskanderami» pa vystavie ŭzbrajeńnia pad Kijevam zahinuli 10 čałaviek, 100 paranienyja18

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

22‑hadovy Viktar z-pad Klecka pratrymaŭsia na froncie miesiac. A paśla baćki pierasvarylisia, dzielačy hrabavyja9

22‑hadovy Viktar z-pad Klecka pratrymaŭsia na froncie miesiac. A paśla baćki pierasvarylisia, dzielačy hrabavyja

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić