Hłobus pra Niaklajeva: Razvalvaŭ usio, razvalvaje apazicyju
Palitołah Andrej Iłaryjonaŭ pra padziei ŭ Minsku skazaŭ: «Z rasijskaha boku rychtavałasia pravakacyja pad nazvaju „Imitacyja aranžavaj revalucyi“. Mienavita takoha kštałtu pravakacyju rasijskija ŭłady i rychtavali…» Ja b nie pavieryŭ Iłaryjonavu, kab nie viedaŭ imitatara. Biezumoŭna, naš Niaklajeŭ jak byŭ, tak i zastaŭsia imitataram. Usio, za što jon koliś braŭsia, było razvalena, razburana i paniščana. Jon razvaliŭ samy ŭpłyvovy časopis «Krynica», jon razvaliŭ Sajuz piśmieńnikaŭ, jon razvalvaje i dyskredytuje apazicyjny ruch. Nijakich palityčnych pierakanańniaŭ u imitatara niama i nikoli nie było; ni tady, kali jon čytaŭ vieršy na źjeździe KPSS, ni ciapier, kali čytaŭ humarystyčnyja kuplety zamiest prahramy nieabchodnych dziejańniaŭ. Niaklajeŭ staŭ zakładnikam svajoj niepamiernaj pychi. Praź ciomnyja kalidory jon uźlez na viaršyniu apazicyjnaj piramidy i razhubiŭsia. Jon pačaŭ vykonvać usio, što jamu kazali daradcy. «Jon zrobić usio, što my jamu skažam!» — śmiajałasia mnie ŭ tvar žurnalistka Maryna. Žach u tym, što Maryna kazała praŭdu. Niaklajeŭ całkam padparadkoŭvaŭsia čužoj voli. Pahadžajučysia ź Iłaryjonavym pra najaŭnaść imitataraŭ u revalucyi, ja nie mahu adnaznačna pryniać jahonyja słovy pra rasijski bok. Na moj rozum, kab za imitataram stajała Maskva, jon nie staŭ by błytacca z abchazskim pytańniem. Kali ŭ Niaklajeva zapytalisia: «Ci pryznajacie niezaležnaść Abchazii?», jon pačaŭ raskazvać, što viedaje pra isnavańnie abchazaŭ. Pramaskoŭski palityk skazaŭ by, što pryznaje Abchaziju niezaležnaj dziaržavaj. Vysnovy, jakija ja zrabiŭ, razvažajučy nad słovami Andreja Iłaryjonava, davoli sumnyja… Dziaržava nie adroźnivaje imitataraŭ revalucyi i revalucyjanieraŭ, jany dla jaje ŭsie na adzin tvar.
-
«Ja nie chaču ŭ zahončyk biełaruščyny». Knyrovič adkazaŭ na krytyku za ŭdzieł u kancercie na Dzień Rasii
-
Fiaduta pra Aŭtuchoviča: U dvoryku «Amierykanki» jon uparta rabiŭ praktykavańni, imknučysia padtrymlivać siabie ŭ formie
-
Ci jość siarod siłavikoŭ u turmach i kałonijach dobryja ludzi? Adkazvaje Łosik
Chto tyja dva piersanažy, jakija nie pili ŭ mižvajennaj Vilni, jak Zośku Vieras abudzili ad letarhii i ci praŭdzivaja bajka pra Karatkieviča i restaran
Kamientary