Niezvyčajnaść była ŭ tym, što Pchieńjan pryznaŭ niaŭdaču.
Paŭnočnakarejskaja rakieta, na jakoj Pchieńjan abiacaŭ dastavić na arbitu štučny spadarožnik Ziamli, razvaliłasia praz chvilinu paśla zapusku. Za puskam rakiety sačyli słužby Japonii, ZŠA i Paŭdniovaj Karei. Japonija była hatova źbić rakietu, kali b jana skiravałasia ŭ bok astravoŭ.
Pradstaŭniki Pientahona paviedamili, što rakieta navat nie zmahła pakinuć miežaŭ atmaśfiery.Rakieta razvaliłasia na častki da adździaleńnia ad jaje druhoj stupieni.
Aficyjny Sieuł, u svaju čarhu, paviedamlaje, što abłomki rakiety ŭpali ŭ paŭdniovakarejskija terytaryjalnyja vody, kala
Žurnalisty telekampanij, akredytavanych u Pchieńjanie, paviedamlajuć, što na tvarach paŭnočnakarejskich čynoŭnikaŭ była prykmietnaja tryvoha i navat panika ŭ toj momant, kali zachodnija ŚMI raspaviali pra niaŭdały zapusk rakiety.
KNDR ažyćciaviła zapusk u 7.39 pa časie Sieuła (1.39 u Minsku). Žurnalisty CNN, zaprošanyja ŭ Pchieńjan ŭładami KNDR dla demanstracyi abjektaŭ dla zapusku rakiety, zajavili, što aficyjnyja asoby Paŭnočnaj Karei nie papiaredzili ich ab pusku.
Dla abmierkavańnia situacyi vakoł dziejańniaŭ Paŭnočnaj Karei, u piatnicu ŭ
Paŭnočnaja Kareja raspracavała atamnuju bombu i aktyŭna raspracoŭvaje mižkantynientalnyja balistyčnyja rakiety.Krainaj kiruje dynastyja Kimaŭ, jakija ŭstanavili vyčvarnuju dyktaturu. Spačatku jana hruntavałasia na kamunistyčnaj demahohii, u apošnija hady — na idei «abarony niezaležnaści» krainy.
Zapusk rakiety pavinien byŭ stać kulminacyjaj śviatkavańnia100-hodździa z dnia naradžeńnia Kim Ir Sena, zasnavalnika dynastyi.
Niezvyčajnaść momantu była ŭ tym, što Pchieńjan pryznaŭ niaŭdaču. Try raniejšyja anałahičnyja puski taksama byli niaŭdałymi, ale ŭ dvuch z troch vypadkaŭ ułady pry Kim Čen Iru zajaŭlali, što spadarožniki vyviedzieny na arbitu i tranślujuć «revalucyjnyja himny».
Ekśpierty havorać ab tym, što paŭtorny niaŭdały zapusk śviedčyć pra słabaść rakietnaj prahramy Paŭnočnaj Karei.
«Navukoŭcy, inžyniery i śpiecyjalisty ciapier vyśviatlajuć pryčyny avaryi», — zajaviła paŭnočnakarejskaje ahienctva CTAK u kamunikacie, jaki byŭ začytany taksama na dziaržaŭnym telebačańni.
Vajskoŭcy Paŭdniovaj Karei ciapier sprabujuć sabrać abłomki rakiety ŭ mory kala ŭźbiarežža.
Na pabudovu rakiety byli vytračany sotni miljonaŭ dalaraŭ. Heta prytym što ŭ Paŭnočnaj Karei miljony ludziej niedajadajuć, a kraina ŭvieś čas prymaje charčovuju dapamohu ad Paŭdniovaj Karei, ZŠA i Kitaja. U vyniku pastajannaha niedajadańnia źmienšyŭsia navat siaredni rost karejcaŭ. Niadaŭna stała viadoma, što ŭłady Karei źnizili minimalny rost, pry jakim biaruć na vajskovuju słužbu, da 145 santymietraŭ.
Raniej Kareja vyrablała najpraściejšyja rakiety, skapijavanyja z savieckich uzoraŭ 1960-ch hadoŭ.Ciapier Pchieńjan zamachnuŭsia na składanuju, trochstupienievuju rakietu. Takaja mocna zacikaviła b taksama Iran i Pakistan, jakim raniej tatajemna pradavała vajskovyja technałohii Paŭnočnaja Kareja. Adnak nie ŭdałosia.
-
Šviejcaryja vystupiła suprać abmiežavańnia kolkaści nasielnictva
-
Epatažny śpiavak Oliver Tree i jašče piać čałaviek zahinuli ŭ Brazilii paśla sutyknieńnia viertalotaŭ
-
Pucin pavinšavaŭ Trampa z 80‑hodździem i zajaviŭ, što čakaje Zialenskaha ŭ Maskvie. Kreml śćviardžaje, što prezident ZŠA paabiacaŭ uździejničać na Kijeŭ
Kamientary