Hramadstva1616

Łukašenka: Nijakaj pieradačy ŭłady ŭ spadčynu być nie moža

«Ja ŭsio bolš z ździŭleńniem čytaju i čuju pra toje, što voś tut Łukašenka — heta nazaŭždy, heta naviečna».

Nijakaj pieradačy ŭłady ŭ spadčynu ŭ Biełarusi być nie moža, zajaviŭ siońnia Alaksandr Łukašenka, vystupajučy na ​​ŭračystym schodzie, pryśviečanym Dniu Niezaležnaści Respubliki Biełaruś.

«Ja ŭsio bolš sa ździŭleńniem čytaju i čuju pra toje, što voś tut Łukašenka — heta nazaŭždy, heta naviečna, — skazaŭ jon. — U jaki raz kažu, nie apraŭdvajučysia pierad vami… Maje dzieci prezidenctva najelisia pry svaim baćku. Nijakaj pieradačy pa spadčynie ŭłady być nie moža».

Taksama Łukašenka vykazaŭsia nakont pryvatazacyi.

«Ja vymušany zrabić hetuju zajavu, bo ŭsio čaściej čytaju i čuju pra toje, što voś zaŭtra padzielać ŭsio, što jość u Biełarusi i biełaruskaha naroda. Užo i śpisy jość, što i kamu. Kamu BiełAZ, kamu MAZ, kamu kalijnuju kampaniju, kamu MTZ, kamu jašče niešta. I ŭžo ŭsio ŭsim prapisana. Hetamu nie byvać nikoli. Zapomnicie, pakul ja Prezident, hetaha nikoli nie budzie», — padkreśliŭ jon.

Łukašenka taksama zajaviŭ, što Biełaruś zrabiła vybar na karyść niezaležnaści, jakaja imkniecca da intehracyi, a taksama sprahnazavaŭ hłyboki kryzis ES.

Taksama Łukašenka skazaŭ, što Biełaruś nikoli nie adračecca svajoj dziaržaŭnaści.

Ź inšaha boku, praciahnuŭ Alaksandr Łukašenka, niezaležnaść dziaržavy — heta nie samameta, jakaja isnuje dziela siabie samoj, heta adzin z mahutnych srodkaŭ dla dasiahnieńnia hałoŭnaha — ščaślivaha i biaśpiečnaha žyćcia ludziej.

«Adnak ustupajučy ŭ tyja ci inšyja sajuzy abo intehracyjnyja abjadnańni, my pavinny hladzieć nie na toje, kolki ŭ nas zastaniecca pravoŭ, paŭnamoctvaŭ, suvierenitetu abo jašče čahości, a na toje, što heta pryniasie našym ludziam, našamu narodu, kožnamu čałavieku, — miarkuje Łukašenka. —

I kali dla hetaha patrebien niejki kampramis, niejki sajuz, to my, biezumoŭna, pavinny iści na jaho. Usio pavinna rabicca dla čałavieka i ŭ imia čałavieka».

«Ale pry hetym my pavinny pamiatać niaŭchilnuju iścinu — lubaja cana maje svaju miažu. I jość bazavyja, fundamientalnyja rečy, jakimi achviaravać ni ŭ jakim razie nielha, i nivodnaja dziaržava, jakaja choča być suvierennaj i niezaležnaj, na hetyja achviary nie pojdzie. My nikoli nie admovimsia ad svajoj dziaržaŭnaściu, zrobim usio, kab źbierahčy zdabytuju niezaležnaść. Nie pretendujučy na ​​čužoje, nie addamo ni piadzi svajoj ziamli. Nichto nie prymusić nas prynieści ŭ achviaru vypakutavanyja pakaleńniami svabodu našaha naroda, — padkreśliŭ Alaksandr Łukašenka. —

Tolki my sami, narod Biełarusi, budziem vyznačać svoj los i svoj šlach raźvićcia. Nidzie, ni na Uschodzie, ni na Zachadzie, ni na Poŭnačy, ni na Poŭdni, niama tych siłaŭ, jakija prymusiać nas padparadkavacca i stać na kaleni «

Kamientary16

Biełarusy na pieršym miescy ŭ rehijonie pa śmiarotnaści ad chvarob serca i sasudaŭ12

Biełarusy na pieršym miescy ŭ rehijonie pa śmiarotnaści ad chvarob serca i sasudaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

U Francyi šaściarych hruzinaŭ asudzili za luboŭ da ruskaj kłasiki2

U Homieli piensijanier paŭstahodździa zachoŭvaŭ revalvier uzoru 1895 hoda. Na jaho danios syn5

«Lepš vykinuć, čym addać?» Fiermier pakazaŭ, jak vykidaje kłubnicy, i vyklikaŭ abureńnie17

«Ja 400 dalaraŭ addała, kab ich patrucić, a ludzi hadujuć!» Kim ludzi zamianiajuć katoŭ i sabak praz alerhiju

«Kitajanka» abiacała navučyć žychara Dobruša dobra zarablać. Ale zarabiła tolki sama

«Saŭdepaŭski adpačynak pa košcie piaci zorak u Turcyi». Biełaruska vyklikała dyskusiju, raskrytykavaŭšy sanatoryj na Naračy12

U Šumilinskim rajonie da škoły pryjšło miedźviedziania VIDEA1

Ofis Cichanoŭskaj: Pavodziny Charysavaj nielha apraŭdać ciskam34

Tramp zajaviŭ, što pahadnieńnie ZŠA ź Iranam płanujecca padpisać u niadzielu1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełarusy na pieršym miescy ŭ rehijonie pa śmiarotnaści ad chvarob serca i sasudaŭ12

Biełarusy na pieršym miescy ŭ rehijonie pa śmiarotnaści ad chvarob serca i sasudaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić