Hramadstva1313

Łukašenka: Pabudavali ŭ savieckija časy zachudaleńki aeraport, a my jaho zrabili akuratnym

Alaksandr Łukašenka daručyŭ zaviaršyć u 2014 hodzie madernizacyju Nacyjanalnaha aeraporta Minsk.

Łukašenka źviarnuŭ uvahu na toje, što ŭsie pracy pa rekanstrukcyi, jakija vykanany da hetaha času, kab pryniać haściej čempijanatu śvietu pa chakiei, zroblenyja niadrenna. Dalej treba pastupova paradkavać astatniuju častku aeraporta.

Pry hetym kiraŭnik Biełarusi padkreśliŭ, što heta pavinna być zroblena za razumnyja hrošy.

«Sioleta kroŭ z nosu treba skončyć madernizacyju aeraporta, — skazaŭ jon — Da kanca hoda pavinny być całkam dobraŭparadkavanyja budynki i terytoryja».

«Usio pavinna być idealna, bo čałaviek, jaki lacić u Biełaruś, adrazu budzie hladzieć u iluminatar, dzie pryziamlicca. Tamu ŭsio pavinna być pryhoža, — skazaŭ Łukašenka. — Da čempijanatu śvietu naviadzicie hlaniec. Usio pavinna być pa-haspadarsku. My pavinny davieści da ładu hety aeraport».

Alaksandr Łukašenka dadaŭ, što dla jaho heta pytańnie honaru.

«Kali ja staŭ prezidentam, da mianie było mora chadakoŭ: za nul rubloŭ pradajcie aeraport, jon u vas usio roŭna nie budzie pracavać, a my jaho zahruzim.

Viedajecie, ja ŭ niejki čas, kali byli ciažkija časy, zavahaŭsia: dumaju, chto jaho viedaje, čym jaho padtrymać ź biudžetu, moža być, sapraŭdy kamuści addać?

A potym skazaŭ: nie, usio ž taki heta kaštoŭnaść, hety zdabytak, ničoha my addavać nie budziem, nivodnaha aeraporta», — skazaŭ kiraŭnik dziaržavy.

«I siońnia na ich popyt. A hety aeraport u nas prybytkovy. Ale heta simvał našaj krainy.

I my ŭ hetym hodzie pavinny zrabić toje, što dastojna Biełarusi, kab kazali: voś u vas jak u Minsku čyścieńka, akuratna, tak i ŭ aeraportach», — skazaŭ Łukašenka.

«Nie pavinna našym dzieciam dastacca toje, što ŭ nas było, kali my stali kiravać krainaj.

Niejki ŭ savieckija časy pabudavali zachudaleńki aeraport, a potym ahledzielisia: ba, heta ž zusim užo kamienny viek! I nam pryjšłosia na biezhrašoŭje łatać, a potym šturmam brać hety budynak», — skazaŭ Łukašenka.

Alaksandr Łukašenka adznačyŭ, što ŭ bližejšyja hady aeraport budzie pracavać prybytkova i, prapanavaŭšy tut dobryja ŭmovy, možna pryciahnuć bolšuju kolkaść pasažyraŭ. Łukašenka padkreśliŭ, što varta hladzieć na pierśpiektyvu i praciahvać raźvivać aeraport.

Kamientary13

Ciapier čytajuć

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie14

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Usie naviny →
Usie naviny

Zabojca ź Minska padpisaŭ kantrakt prosta ŭ rasijskaj kałonii. Pavajavać da pałonu atrymałasia dva dni2

Što tannaja nafta pryniasie Biełarusi?6

20‑hadovy minčuk advažna i pierpiendykularna vyjechaŭ pierad tramvajem4

Homielskaha pradprymalnika pryznali darmajedam, kali jon kvartał spracavaŭ biez prybytku6

«Ja paprasiła svaju siastru razdrukavać fotazdymki z majho akaŭnta i prysłać mnie ŭ kałoniju». Łarysa Ščyrakova raskazvaje pra fotasiesii ŭ etnastyli1

U Biełarusi zapracavaŭ miedpartał. Zaraz źviestki svajoj miedycynskaj karty možna prahladać anłajn7

Śpiłbierh vypuskaje «Dzień vykryćcia» — novy film pra inšapłanietnikaŭ4

Jak u Amierycy. U Babrujsku handlovy centr adčyniali z pompaj, pierarazańniem čyrvonaj stužki i šturmam dźviarej7

U Vieniesuele ŭ vyniku ziemlatrusu — bolš za 200 zahinułych, tysiačy ludziej ličacca źnikłymi bieź viestak1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie14

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić