Francyja nie pryznaje Katałoniju jak asobnuju dziaržavu ŭ vypadku adnabakovaha abviaščeńnia svajoj niezaležnaści. Pra heta zajaviła francuzski ministr pa jeŭrapiejskich spravach, paviedamlaje Radyjo Polšča.
Pa słovach Natali Łuazo, vyniki refierendumu ab niezaležnaści Katałonii, jaki Jeŭrapiejski sajuz pryznaŭ niezakonnym, nie mohuć vyznačać status rehijonu.
«Kryzis pavinien być vyrašany z dapamohaj dyjałohu na ŭsich uzroŭniach ispanskaj palityki», — padkreśliła Natali Łuazo. Jana taksama papiaredziła, što ŭ vypadku, kali Katałonija abvieścić ab niezaležnaści, jana pavinna budzie adrazu ž vyjści ź ES.
Varta adznačyć, što častka katałonskich ziemlaŭ — Paŭnočnaja Katałonija — uvachodzić u skład Francyi.
Nahadajem, raniej kiraŭnik katałonskaha ŭrada zajaviŭ, što ŭłady rehijonu majuć namier abviaścić niezaležnaść. Karles Pučdemon taksama abvinavaciŭ aficyjny Madryd u niežadańni iści na kampramis.
Ciapier čytajuć
Novyja detali źniknieńnia Anatola Kotava. Jachta ź im źmianiła kurs na Abchaziju, dzie jaho vyvieli supracoŭniki FSB. Ale vykradańnie ci insceniroŭka?
Novyja detali źniknieńnia Anatola Kotava. Jachta ź im źmianiła kurs na Abchaziju, dzie jaho vyvieli supracoŭniki FSB. Ale vykradańnie ci insceniroŭka?
Cichanoŭskaja pra ŭdar pa aŭtobusie ź biełaruskimi dziećmi: Nie ryzykujcie žyćciom — nie jedźcie ŭ Rasiju, jakaja viadzie złačynnuju i niespraviadlivuju vajnu
Kamientary