Navuka i technałohii1313

Vyjaviłasia, što samyja staražytnyja naskalnyja malunki zrabiŭ nie čałaviek razumny

Paŭtornaje daśledavańnie samych staražytnych uzoraŭ naskalnaha žyvapisu ź Ispanii pakazała, što jany byli namalavany nie kramańjoncami, jak ličyłasia raniej, a nieandertalcami prykładna 65 tysiač hadoŭ nazad. Heta ŭ čarhovy raz abviarhaje mif pra toje, što pieršyja nasielniki Jeŭropy byli niedastatkova raźvitymi dla stvareńnia malunkaŭ, havorycca ŭ artykule, apublikavanym u časopisie Science.

«Mnohija z maich kalehaŭ byli mocna ździŭlenyja hetym adkryćciem. Antrapołahi raniej ličyli naskalny žyvapis adnoj z tych rečaŭ, jakija raździalajuć sučasnych ludziej i nieandertalcaŭ. Heta adkryćcio prykmietna skaračaje razryŭ pamiž nami i našymi staražytnymi kuzenami, ale nie likviduje jaho», — prakamientavaŭ adkryćcio Žan-Žak Ublin, viadomy antrapołah ź Instytuta evalucyjnaj antrapałohii ŭ Lejpcyhu.

Raniej prablema dakładnaha vyznačeńnia ŭzrostu malunkaŭ palahała ŭ tym, što ŭzrost naskalnaha žyvapisu niemahčyma vyličyć napramuju: staražytnyja mastaki vykarystoŭvali minieralnyja farby, jakija nie źmiaščajuć u sabie arhaniki i vuhlarodu, pa jakim zvyčajna aceńvajuć staražytnaść tych ci inšych artefaktaŭ. Tamu vyznačeńnie ŭzrostu malunka zvyčajna pravodziłasia ŭskosnym čynam, pa ŭzroście adkładaŭ na dnie piačory ci asablivaściam u struktury pryładaŭ pracy, znojdzienych niepadalok.

Šeść hadoŭ tamu navukoŭcy znajšli sposab abyjści hetuju pieraškodu. Jany zaŭvažyli, što na pavierchni mnohich malunkaŭ uźnikaje tonkaja plonka z vapniaku i inšych minierałaŭ, usiaredzinie jakoj źmiaščajucca nievialikija kolkaści atamaŭ uranu, jaki pastupova raspadajecca i pieratvarajecca ŭ toryj. Abodva hetyja mietały vymyvajucca ź plonki z roznaj chutkaściu, što dazvalaje vielmi dakładna vyličyć čas jaje farmavańnia, vymieraŭšy ich doli ŭ nižnich i vierchnich płastach vapniakovych adkładańniaŭ.

«Padobnyja daty kažuć nam pra toje, što hetyja malunki namalavanyja prykładna za 20 tysiač hadoŭ da taho, jak u Jeŭropie źjavilisia pieršyja ludzi sučasnaha typu. Tamu my možam z upeŭnienaściu kazać pra toje, što aŭtarami hetych malunkaŭ źjaŭlajucca nieandertalcy», — tłumačyć adzin z daśledčykaŭ.

Kamientary13

Ciapier čytajuć

Były ministr kultury Rusłan Čarniecki znajšoŭ sabie padpracoŭku9

Były ministr kultury Rusłan Čarniecki znajšoŭ sabie padpracoŭku

Usie naviny →
Usie naviny

Pa Mahilovie kursiravaŭ aŭtobus ź vialikaj dzirkaj u padłozie3

«Spadziajusia, ale nie fakt, što pastuplu»: abituryjentka, jakaja zdała ŭsie ispyty na 100 bałaŭ16

Biełaruski šachcior pajšoŭ u IT. A paśla kinuŭ pracu i stvaraje svoj brend karamieli3

Takoha dziciačaha sadka vy jašče nie bačyli. Jaho sprajektavaŭ łaŭreat «architekturnaha Nobiela»9

Vyjšaŭ zbornik turemnych ese Mikałaja Statkieviča

Hrunvaldski muziej adkazaŭ na prośbu biełarusaŭ pastavić na poli bieł-čyrvona-bieły ściah26

Parłamient Francyi pryniaŭ zakon ab eŭtanazii, niahledziačy na supraciŭ mnohich deputataŭ3

Zialenski prapanavaŭ Siarhieja Kareckaha na pasadu premjera Ukrainy2

Čamu karotkaja prahrama pralnaj mašyny nie najlepšy vybar3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Były ministr kultury Rusłan Čarniecki znajšoŭ sabie padpracoŭku9

Były ministr kultury Rusłan Čarniecki znajšoŭ sabie padpracoŭku

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić