«Nie odna ja siejčas stała chodiť v vyšivankie i riešiła, čto naučuś hovoriť po-biełorusski»
Zmahańnie za demakratyju ŭrešcie pryvodzić ludziej i da nacyjanalnych kaštoŭnaściaŭ. Typovy prykład hetaha — vykazvańnie žycharki Minska Iryny Bondziuk, jaki my zaŭvažyli ŭ kamientarach da voś hetaha dopisu fatohrafa i piedahoha Viktara Małyščyca.

«Iźvinitie, ja po-russki. Moj papa biełorus, vojennyj. Mama russkaja. Ja do 15 let — po vojennym horodkam, hdie biełorusov nie było. Kak riebionok vojennoho, do 91-ho biełorusskij jazyk nie izučała. I do poślednieho hoda otnosiłaś ko vsiemu spokojno… I OHROMNOJE SPASIBO učitielam mojeho syna po istorii — Suvorovu Rodionu Olehoviču i po biełorusskomu jazyku i litieraturie — Fiedorovič Śvietłanie Pavłovnie!!! Błahodaria im moj syn obožajet razhovarivať na biełorusskom jazykie i očień horditsia našiej istorijej. A ja… Ja, hladia na nieho, i — nie povieritie, — błahodaria Babariko, vdruh tožie poniała, čto lublu Biełaruś, čto my mohli by byť niezavisimym narodom s hordo podniatoj hołovoj. Eto ja vsio k čiemu. Navierniaka nie odna ja siejčas stała chodiť viezdie v vyšivankie i riešiła, čto naučuś hovoriť po-biełorusski. Tolko siejčas u bolšinstva načinajet prosypaťsia nacionalnoje samosoznanije, oŝuŝienije objedinienija vokruh nacionalnoj idiei. Tak čto vsio u nas vpieriedi!!! Možiet byť ja skoro smohu napisať Vam na biełorusskom jazykie)», — piša Iryna Bondziuk.
P.S. Paśla apublikavańnia hetaha dopisu my zaŭvažyli, što jaho aŭtarka fihuravała ŭ našym repartažy Prychilniki Babaryki vymušanyja načami stajać pad SIZA KDB, kab da jaho trapiŭ advakat.
-
«Ja nie chaču ŭ zahončyk biełaruščyny». Knyrovič adkazaŭ na krytyku za ŭdzieł u kancercie na Dzień Rasii
-
Fiaduta pra Aŭtuchoviča: U dvoryku «Amierykanki» jon uparta rabiŭ praktykavańni, imknučysia padtrymlivać siabie ŭ formie
-
Ci jość siarod siłavikoŭ u turmach i kałonijach dobryja ludzi? Adkazvaje Łosik
Ciapier čytajuć
Chto tyja dva piersanažy, jakija nie pili ŭ mižvajennaj Vilni, jak Zośku Vieras abudzili ad letarhii i ci praŭdzivaja bajka pra Karatkieviča i restaran
Kamientary