«Heta i jość tvaja radzima». 13 pravił žyćcia ŭ emihracyi ad Julii Čarniaŭskaj
Julija Čarniaŭskaja padzialiłasia ŭ fejsbuku asabistymi nazirańniami ab tym, jak nie stracić siabie na čužynie i pieratvaryć emihracyju ŭ napoŭnienaje žyćcio. Heta varta pračytać kožnamu, chto apynuŭsia daloka ad domu.

Žyćcio na čužynie. Maje nazirańni, praviły i sproby ich vykonvać.
-
U lubym, samym maleńkim, samym standartnym žylli abstaluj sabie kutok utulnaści. Niachaj heta budzie kresła abo kanapa z pryviezienym z domu starym pledam. Abo niekalki fatahrafij na ścianie. Abo nastolnaja lampa žoŭtaha śviatła. Abo palica z knihami i lubimaj puściakovinaj. Abo prosta cacka, na jakuju ty hladziš. Niachaj heta budzie vyspa tvajho spakoju rodam ź minułaha. Emihracyja — heta pryncypovy minimalizm, unifikacyja, usio funkcyjanalna, dyk voś, niachaj budzie niešta niefunkcyjanalnaje i rodnaje.
-
Karystajsia tym, što dadziena i raduje. Tannymi łoŭkostami, kaladnymi kirmašami, biaspłatnymi mierapryjemstvami: ich proćma, pačynajučy ź letnich džazavych kancertaŭ na płoščy i vuličnych teatraŭ, zakančvajučy biaspłatnymi muziejnymi dniami.
-
Vučy movu. Nie saromiejsia havaryć na joj, niachaj łamanaj, ale nie saromiejsia. (Ja saromiejusia, ale heta pamyłka. Tamu ŭsio adno havaru z kožnym, chto havoryć sa mnoju). Razumieju, što ty napružany i naściarožany, ale žyć u napružańni i naściarožanaści nielha. Small talk z tymi susiedziami, jakija da hetaha adkrytyja — nieabchodny minimum. Tut dapamahaje sabaka. Darečy, radujsia, što z sabakam možna ŭ kramu, u kaviarniu, na poštu i apteku.
-
Šukaj i znachodź ulubionyja miescy ŭ horadzie. Heta budzie pašyreńnie vyspy spakoju vonki. Dla mianie heta varšaŭskija parki. Tak pastupova spakojnaje pryniaćcie achopić uvieś horad.
-
Zajmajsia tym, čym zvyk doma. Abjadnoŭvaj minułaje i novaje. Nie kidaj sport. Čytaj knižki na novaj movie. Chadzi na kancerty. Zaŭsiody možna znajści miescy z tannymi kvitkami. Tym samym ty zastaješsia ŭ zvykłym intelektualnym śviecie — i adnačasova ŭ śviecie čužym.
-
Kali ty vymušany pracavać na fizičnaj pracy, vykarystoŭvaj svaju prafiesiju chacia b jak chobi. Viedaju ludziej, jakija paśla ciažkaj pracy repietujuć pjesu — i ŭ hety čas žyvuć poŭnym, nasyčanym žyćciom. Pra mastakoŭ i paetaŭ užo nie kažu. Nie stračvaj prafiesii — jana tabie jašče spatrebicca.
-
Nie saromiejsia svajho emihranckaha statusu. Uciekačami byli nie tolki Ejnštejn i Šahał, ale i Maryja ź Jazepam.
-
Stvary ciopłaje koła svaich pobač — tych, kaho možna spantanna paklikać na pirahi z harbataj. Žyvi «pašyranaj siamjoj»: siabroŭstva tut značna ščylniejšaje i ciaplejšaje, čym doma. Lubi hetych ludziej usim sercam. Heta tvaja radzima.
-
Dapamahaj tym, chto apynuŭsia tut niadaŭna i razhubleny: dapamahać — heta adno z asnoŭnych čałaviečych pamknieńniaŭ. Nie dušy jaho ŭ sabie — šmat straciš.
-
Kali ty ŭ siłach padarožničać — padarožničaj abaviazkova. Nie adkładaj na potym. Svaboda pieramiaščeńnia — adnaja z hałoŭnych svabod čałavieka. A łoŭkosty i tannyja chosteły nichto, na ščaście, nie skasavaŭ.
-
Nie łaj novuju krainu — navat unutry siabie. Viedaju ludziej, jakija svajo žyćcio pabudavali na antypatyi da Polščy i palakaŭ. Z supadzieńnia ci nie, heta vielmi nieščaślivyja ludzi, navat kali paraŭnalna paśpiachovyja.
-
Dadaj da svaich i tutejšyja śviaty i radujsia im. Usie hetyja kaladnyja zorki, śviečki adventu, vielikodnyja zajčyki, pracesii Božaha cieła… Niachaj ty i nie katalik. Harbuzy — niachaj ty i nie jazyčnik. (Dla mianie heta jašče i prajdy — tak ja padtrymlivaju siabroŭ). I tak, jalinka, abaviazkova jalinka!
-
Kłapacisia pra svajo, biełaruskaje, u samych roznych śfierach. U ciabie źjaviłasia nie tolki identyčnaść uciekača. U ciabie pavinna vyraści identyčnaść čalca dyjaspary. Heta važnaja funkcyja. I pry hetym nie ŭdzielničaj u zvadach dyjaspary: jany ad pustaty, a tvajo žyćcio pavinna być maksimalna poŭnym. Zyču tabie (i sabie) hetaha ŭ novym hodzie!
-
«Ździełka zhareła». Aŭtar knihi «Aŭtarytaryzm pad pahrozaj» pieraličyŭ padstavy dla aptymizmu nakont budučyni Biełarusi
-
«Pra niešta my nie havorym, pamoŭčvajem». Łukašenka ź ciažkaściu havaryŭ, ale nastrojvaŭ hienierałaŭ na baraćbu za mir da apošniaj kropli kryvi
-
Biełaruski internet pad botami: jak ich raspaznavać i što ź imi robiać
Ciapier čytajuć
A my vam kazali: «nie dumajcie, što heta kapiejki»! Stali viadomyja źviestki, kolki padachodnaha biełarusy Litvy pieraličyli roznym hramadskim strukturam
Kamientary
Asabliva, kali hadami čakaješ kartu pobytu, ci mižnarodnuju abaronu)))
"Viedaju ludziej, jakija svajo žyćcio pabudavali na antypatyi da Polščy i palakaŭ. Z supadzieńnia ci nie, heta vielmi nieščaślivyja ludzi, navat kali paraŭnalna paśpiachovyja."
Z čaho b takaja antypatyja? Nia durni ž, kali paśpiachovyja za miažoj. Moža niešta viedajuć)))
Dziakuj za Kodeks budaūnika..."emihrancizma"...:)))