Ułada77

Nacboły prajšli šeściem pa Minsku i zaklikali da svabodnych vybaraŭ

Udzielniki praviedzienaha ŭ Minsku mitynhu levych sił zapatrabavali pravieści ŭ Biełarusi svabodnyja i spraviadlivyja vybary.

Nahadajem, 7 listapada ŭ stalicy prajšli šeście i mitynh z nahody śviatkavańnia Dnia Kastryčnickaj revalucyi.

Prykładna 50 čałaviek sabralisia na placoŭcy kala budynka prezidyuma Nacyjanalnaj akademii navuk, a zatym prajšli pa vulicy Surhanava na płošču Banhałor, dzie ŭ parku Družby narodaŭ i prajšoŭ mitynh.

Vystupajučy na mitynhu, lidar arhkamiteta pa stvareńni Nacyjanał-balšavickaj partyi Biełarusi Jaŭhien Kontuš zajaviŭ što, siońniašniaja situacyja ŭ Biełarusi padobnaja na situacyju ŭ Rasii 1917 hoda. «Tady ŭsia ŭłada naležała kučcy ludziej, jakuju źmioŭ narod. Siońnia ŭ nas toje ž samaje: čynoŭniki prymajuć zakony, nie źviartajučy ŭvahi na pratesty hramadstva. Jany nie vykonvajuć volu naroda, nie rehistrujuć arhanizacyi, palityčnyja partyi, jakija składajucca ź ludziej — ułasna, naroda. Jany ŭzurpavali ŭładu», — zajaviŭ Kontuš.

«Nam patrebnyja svabodnyja vybary. Chaj vybarščyk sam vyrašyć, jakaja ideałohija jamu bližejšaja
 — sacyjalistyčnaja, kamunistyčnaja ci nacyjanał-balšavickaja. Chaj narod sam skaža, što jamu treba», — zajaviŭ Kontuš.

Lidar mižnarodnaha hramadskaha abjadnańnia «Za Sajuz i kamunistyčnuju partyju Sajuza» Leanid Školnikaŭ adznačyŭ, što vybary pavinny prajści taksama biez umiašańnia zvonku. «Pakul my bačym, što praciahvajecca hrubaje ŭmiašańnie ZŠA, Jeŭrasajuza i aliharchičnaj Rasii va ŭnutranyja spravy Biełarusi. Heta robicca z metaj adarvać Biełaruś ad brackaha naroda Rasii, uciahnuć Biełaruś u NATO. Heta niedapuščalna, i Biełaruś pavinna sama abrać svajho prezidenta», — zajaviŭ Školnikaŭ.

Pry hetym jon padkreśliŭ, što Biełaruś zastałasia adzinaj dziaržavaj na postsavieckaj prastory, dzie Dzień Kastryčnickaj revalucyi adznačajecca na dziaržaŭnym uzroŭni.

Paśla zakančeńnia mitynhu prysutnyja pryniali rezalucyju, u jakoj adznačajecca, što «siońnia niama ŭ čałaviectva inšaha šlachu vyžyć i žyć hodna, akramia sacyjalizmu». «Vialiki Kastryčnik adkryŭ realny i adziny šlach da jaho biełaruskamu i ŭsiamu savieckamu narodu, usim narodam i dziaržavam płaniety», — havorycca ŭ rezalucyi.

Akcyja, nahadajem, była sankcyjanavanaja Minharvykankamam. Za joj nazirali supracoŭniki milicyi ŭ cyvilnym. Jana prajšła biez ekscesaŭ.

Kamientary7

Ciapier čytajuć

Biełaruska znajšła italjanskuju siamju, jakaja pryniała jaje paśla Čarnobyla. Jana dumała, što italjancy jaje kinuli

Biełaruska znajšła italjanskuju siamju, jakaja pryniała jaje paśla Čarnobyla. Jana dumała, što italjancy jaje kinuli

Usie naviny →
Usie naviny

Sud u Hiermanii pryznaŭ Google adkaznym za fejkavuju infarmacyju, zhienieravanuju štučnym intelektam1

Jarasłaŭ Čarnahor pra intervju Łukašenki: Uvažliva słuchajem, ale absalutna nie daviarajem jaho słovam1

Adpačynak dla biasstrašnych i biespryncypovych: što ciapier z turami ź Biełarusi ŭ Krym?15

Na voziery pad Połackam znajšli cieła viadomaha ŭrołaha Hienadzia Ščatko4

Biełarusa złavili ŭ Rasii z padroblenymi pravami, ale pakarali minimalna: jon «vieteran SVA»1

Fiaduta pra Aŭtuchoviča: U dvoryku «Amierykanki» jon uparta rabiŭ praktykavańni, imknučysia padtrymlivać siabie ŭ formie

Polskaja palicyja padčas rasśledavańnia zabojstva rasijskaha mastaka zatrymała dvuch biełarusaŭ13

Hałoŭnaha redaktara «Jeŭraradyjo» ŭnieśli ŭ bazu ŭkrainskaha sajta «Miratvorac»53

Minčanka pabačyła ŭ staličnym supiermarkiecie skrynku hniłych čarešniaŭ5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełaruska znajšła italjanskuju siamju, jakaja pryniała jaje paśla Čarnobyla. Jana dumała, što italjancy jaje kinuli

Biełaruska znajšła italjanskuju siamju, jakaja pryniała jaje paśla Čarnobyla. Jana dumała, što italjancy jaje kinuli

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić