Mierkavańni55

Niaŭpeŭniena skazaŭ pra jadziernuju zbroju, ale namiaknuŭ na represii rodzičaŭ «źbiehłych» — Karbalevič

Palityčny analityk Valer Karbalevič na «Radyjo Svaboda» vykłaŭ niekalki tezisaŭ z nahody siońniašniaha pasłańnia Łukašenki. 

Heta było pieršaje pasłańnie Łukašenki z pačatku vajny va Ukrainie i biesprecedentnaha hieapalityčnaha kanfliktu pamiž Rasijaj i Zachadam. I mienavita hetaja tema była vyłučana jak hałoŭnaja, ź jaje pačaŭsia vystup, i da jaje ž Łukašenka nieadnarazova viartaŭsia na praciahu ŭsiaho trochhadzinnaha dakłada.

Łukašenka ŭviazaŭ prablemu vostraj kanfrantacyi ŭ rehijonie z pytańniem suvierenitetu i niezaležnaści. U pryncypie, pastanoŭka prablemy, moža, i pravilnaja. Na terytoryi krainy — čužyja vojski. Ale hałoŭnuju pahrozu suvierenitetu jon bačyć z boku Zachadu.

Prapanavanaja fantastyčnaja karcina śvietu, jakuju amal niemahčyma racyjanalna aceńvać.

Adnosna vajny va Ukrainie Łukašenka paŭtaryŭ usie raniejšyja interpretacyi. Chiba što źviarnuła na siabie ŭvahu zajava pra paŭmiljona čałaviek zabitymi i skalečanymi z abodvuch bakoŭ dy tezis pra toje, što i ŭ Rasii, i va Ukrainie ludzi nie razumiejuć, za što vajujuć, a tamu nie chočuć vajavać. Uvohule, Rasija ŭ chodzie vajny «cielapajecca». Heta mocna razychodzicca z naratyvami rasijskaj prapahandy. Adnačasova jon zaklikaŭ Rasiju prymianić usiu zbroju, fosfarnyja bomby, uranavyja snarady.

Akcent byŭ zrobleny na toje, kab reanimavać svaju rolu miratvorca. Maŭlaŭ, my za mir i za pieramovy.

Što tyčycca temy jadziernaj zbroi na terytoryi Biełarusi, to jaje Łukašenka nie staŭ raźvivać i rasšyfroŭvać detali. Prahučała zajava, što heta naša jadziernaja zbroja, kiravać joj budziem my. Praŭda, niezrazumieła, ci pahodzicca z hetym Rasija. Taksama pužaŭ mahčymaściu raźmiaščeńnia stratehičnych rakiet.

Jon abvierh infarmacyju, što 80% biełarusaŭ vystupajuć suprać jadziernaj zbroi. Vidavočna, niepryjemna heta ŭśviedamlać. Stvarajecca ŭražańnie, što hetaje pytańnie dla jaho chutčej prablema, čym palityčny pośpiech. Tamu lepš minimizavać takuju dalikatnuju temu.

Važna zafiksavać toje, čaho nie było ŭ pasłańni. Łukašenka amal ničoha nie kazaŭ pra rolu Biełarusi ŭ rasijskaj ahresii. Taksama saramliva apraŭdvaŭsia za prysutnaść rasijskich vojskaŭ na terytoryi Biełarusi. Sprabavaŭ dakazvać, što heta nie abmiažoŭvaje suverenitetu Biełarusi.

Z supiarečlivych vykazvańniaŭ Łukašenki možna zrabić vysnovu, što adychodzić ad ułady jon nie źbirajecca.

I tłumačyŭ heta tym, što, maŭlaŭ, vorahi chočuć, kab Łukašenka syšoŭ, tamu jon zrobić naadvarot. I da taho ž ź jahonych dziaciej i prychilnikaŭ buduć ździekavacca, kali jaho nie budzie. I ŭvohule, narod pavinien vyrašyć, chto budzie prezidentam. Ułasna, ničoha niečakanaha: padobnaje jon zajaŭlaŭ pierad kožnaj vybarčaj kampanijaj na praciahu apošnich amal tryccaci hadoŭ.

Prahučała niekalki mesedžaŭ u pytańniach unutranaj palityki i ideałohii. Naprykład, «pluralizm — heta danina zachodniaj modzie, partyi padzialajuć ludziej». To-bok na ŭzroŭni teoryi adkidajecca ideja demakratyi. Łukašenka adznačyŭ, što ŭ Biełarusi nie budzie i partyi ŭłady. Što patłumačyła jahonuju adsutnaść na źjeździe «Biełaj Rusi».

Žorstka było zajaŭlena, što biełaruskaja identyčnaść hruntujecca na pravasłaŭi, a histaryčnuju pamiać treba intehravać u kancept «ruskaha śvietu».

Taksama Łukašenka namiaknuŭ, što na paradku dnia pytańnie pra represii adnosna rodzičaŭ «źbiehłych» i kanfiskacyju ich majomaści.

Uvohule, Łukašenka prademanstravaŭ, što nie duža rychtavaŭsia da pasłańnia. Naprykład, spačatku pračytaŭ niejki tezis, a potym pakrytykavaŭ svaich śpičrajtaraŭ za toje, što jaho ŭnieśli ŭ tekst.

Kamientary5

  • M-65
    31.03.2023
    Otbirať chočieš? Istorija—dama kapriznaja,siehodnia ty otbiraješ,prichodit vriemia —dajut pinka pod sr*ku tvoim zažravšimsia otpryskam i otbirajut nažitoje nieposilnym trudom.
  • ...
    31.03.2023
    Kohda ono užie sdochniet...
  • Anatol Starkou
    01.04.2023
    Ja voś čakaju, kali užie zmahu pretendavać na kvateru u centry Minsku majho susieda, na jakoha ja napisaŭ list, a jon źbieh. Spadziajusia, što mnie zastaniecca jaho kvatera.

Ciapier čytajuć

Kola Łukašenka skončyŭ univiersitet — ci trapić jon pad bližejšy pryzyŭ u armiju ci zmoža adkasić?

Kola Łukašenka skončyŭ univiersitet — ci trapić jon pad bližejšy pryzyŭ u armiju ci zmoža adkasić?

Usie naviny →
Usie naviny

Vyjšaŭ albom, pryśviečany paŭstancam 1863 hoda. Jon składajecca z 300 fotapartretaŭ5

Hierman Href nazvaŭ pytańnie, jakoje chvaluje ŭsich rasijan — jak maha chutčejšaje skančeńnie vajennych dziejańniaŭ6

Pažar patušyli, ale kvatery zalili. Śpiecyjalisty pra toje, jak acanić škodu1

U Ratamcy rastłumačyli, čamu ŭładalnikam koniej nie praciahnuli damovy3

«Maja pazicyja adnosna siłavikoŭ paśla pieramohi prostaja». Eks-palitviazień pra škłoŭskuju kałoniju, padpolle i «karelickuju spravu»6

U 2021 hodzie vypusknica admoviłasia pacisnuć ruku Hihinu na ŭručeńni dypłoma. Ciapier BDU nie choča jaho paćviardžać41

Kaleśnikava raskazała pra sustreču z dypłamatam, jaki ŭdzielničaŭ u vyzvaleńni palitviaźniaŭ5

U Mieksicy źjaviŭsia svoj Betmien, jaki paluje na vuličnych złodziejaŭ i pryviazvaje ich da lichtarnych słupoŭ FOTY2

Paśla Kitaja Łukašenka skirujecca ŭ Indanieziju3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kola Łukašenka skončyŭ univiersitet — ci trapić jon pad bližejšy pryzyŭ u armiju ci zmoža adkasić?

Kola Łukašenka skončyŭ univiersitet — ci trapić jon pad bližejšy pryzyŭ u armiju ci zmoža adkasić?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić