Kultura22

Minski Teatr lalek nie paśpieŭ anansavać premjeru pa Bykavu, jak kvitki na červień i lipień razabrali

Staličny Teatr lalek anansavaŭ premjeru — śpiektakl «Chutar» pavodle znakamitaj apovieści Vasila Bykava «Znak biady». Siońnia teatr apublikavaŭ afišu z hetym i inšymi śpiektaklami na červień-lipień — kvitki na ich razabrali mienš čym za hadzinu. Vakantnymi zastalisia tolki niešmatlikija miescy ŭ zali na dziciačyja pastanoŭki.

Na sajcie prodažu kvitkoŭ na premjeru pa Bykavu bolš niama svabodnych miescaŭ ni na červień, ni na lipień. Fota: skrynšot tce.by

«Nu, jak takoje moža być? Paŭhadziny tamu apublikavali afišu. I ŭžo niama kvitkoŭ ni na adzin śpiektakl ni ŭ červieni, ni ŭ lipieni», — skardziacca ŭ sacsietkach teatra ludzi.

«Praz 34 siekundy paśla taho, jak na sajcie źjaviłasia afiša, sajt loh», — narakajuć inšyja.

«Jak ža pryjemna adčuvać, što budzie novy šedeŭr, jaki ty nie bačyŭ u teatry lalek!», — iranizujuć trecija.

Jość i tyja, chto trapiŭ u lik ščaśliŭcaŭ, paśpieŭšy ŭchapić kvitki, čym ciapier vychvalajucca ŭ storyz:

Dla tych ža, kamu z pakupkaj nie pašancavała, zastajecca jašče adna opcyja: nabyć toje, što zastajecca ŭ kasie, u tym liku na prystaŭnyja kresły, kvitki na jakija pradajucca ŭ dzień pakazaŭ.

Masavy ažyjataž na śpiektakli minskaha teatra lalek — sprava nie pieršych dzion. Kiraŭnictvu navat pryjšłosia apraŭdvacca, čamu jany nie mohuć zadavolić popyt usich achvotnych.

Pavodle słoŭ dyrektarki teatra, prablema z kvitkami praciahvajecca ŭžo hod, i jana tolki abvastrajecca. Jaje ŭžo pasprabavali vyrašać, dadaŭšy bolšuju kolkaść paŭtoraŭ u afišu, a taksama pierastaŭšy zahadzia paviedamlać pra pačatak prodažaŭ — kab paźbiehnuć napružańnia, ale ŭsio daremna.

Akramia samich fanataŭ teatra, sajt atakujuć i boty, pierakupy, jakija paśla pierapradajuć kvitki pa zavyšanych koštach.

Dadatkova ŭ teatry praviarali mahčymaść pravodzić śpiektakli na bolš bujnych placoŭkach (na 500—700 miescaŭ), ale i tut vynik byŭ niaŭdały: pry takich pamierach załaŭ z zadnich šerahaŭ nie budzie bačna lalek. Hrać jašče čaściej akciory nie zmohuć fizična, tamu pakul prablema zastajecca niavyrašanaj: popyt zadavolić nie atrymlivajecca.

Kamientary2

  • M
    08.05.2025
    [Red. — Dziakuj, pieradali redaktaru]

    [Zredahavana]
  • Josik
    08.05.2025
    Ludzi iduć na biełaruskamoŭnyja pastanoŭki, ale pa-rasiejsku pišuć, razmaŭlajuć. Zdajecca, hetaje cudoŭnaje trya nie sami vyrašyli hety śpiektakl zrabić. U RTBD hladzieŭ Chatynia, ciažkaja pastanova. Apładysmienty, liču, nie patrebnyja apaśla zakančeńnia, niama čamu radavacca. Nie ŭjaŭlaju, što heta budzie za Chutar? Lalki ci aktory ŭ maskach?

Ciapier čytajuć

«Ty ŭ nas u Biełarusi!» — «Ja mamu tvaju ja*aŭ». Hościu z Ałtaja nie spadabałasia zaŭvaha za kinuty ŭ centry Minska niedakurak6

«Ty ŭ nas u Biełarusi!» — «Ja mamu tvaju ja*aŭ». Hościu z Ałtaja nie spadabałasia zaŭvaha za kinuty ŭ centry Minska niedakurak

Usie naviny →
Usie naviny

Łukašenka nie pryjšoŭ i na viačerni kancert u honar 3 lipienia13

Dla vyznačeńnia pieramožcy ŭ matčy Jehipta i Aŭstralii spatrebiłasia sieryja pienalci

U biełaruskim pavietry ciapier poŭna alerhičnych pyłkoŭ

Źmianieńnie klimatu stavić pad pahrozu budučyniu kavy2

«Vielmi šmat taho, što ja rabiła tady, siońnia ŭžo nie paŭtaryła b». Kaciaryna Andrejeva raskazała, jak pieraasensavała svajo žyćcio11

U Čarnobylskaj zonie na baku Ukrainy ŭźnik vohnienny śmierč VIDEA

U ispanskaj Sievilji mužčyna znajšoŭ na vulicy darahuju karcinu viadomaha mastaka5

U Minsku na plažy zaŭvažyli žyvoha kraba VIDEA

U Vialikabrytanii skandał — vytvorca dzionier-kiebabaŭ hadami zamiest baraniny kłaŭ u ich kaźlacinu15

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Ty ŭ nas u Biełarusi!» — «Ja mamu tvaju ja*aŭ». Hościu z Ałtaja nie spadabałasia zaŭvaha za kinuty ŭ centry Minska niedakurak6

«Ty ŭ nas u Biełarusi!» — «Ja mamu tvaju ja*aŭ». Hościu z Ałtaja nie spadabałasia zaŭvaha za kinuty ŭ centry Minska niedakurak

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić