«Minskaja praŭda» zaklikała zabłakavać papularnyja sacsietki i stroha karać skaržnikaŭ. Rajonki družna padchapili
Apošnim časam dziaržaŭnym orhanam i prapahandysckim resursam šmat dakučajuć biełaruskija hramadzianie, jakija, straciŭšy nadzieju vyrašyć roznyja svaje prablemy zvarotami ŭ roznyja kampietentnyja ŭstanovy, sprabujuć źviarnuć na ich uvahu šyrokaj hramadskaści praz sacsietki. Ale ŭžo jość idei, jak z takoj ludskoj aktyŭnaściu zmahacca — treba abo pierakryć hetyja kanały kamunikacyi, abo zrabić karystańnie imi asabista niebiaśpiečnym.

U svaim artykule na sajcie «Minskaj praŭdy» prapahandystka Maryna Subota razvažaje pra ŭpłyŭ sacyjalnych sietak, u pieršuju čarhu TikTok i Threads, na hramadstva i pracu dziaržaŭnych orhanaŭ. Na jaje dumku, kali internet-placoŭka stvaraje pahrozu nacyjanalnaj biaśpiecy abo vykarystoŭvajecca dla raspaŭsiudžvańnia niedakładnaj infarmacyi, dziaržava pavinna abmiežavać dostup da jaje.
Aŭtarka śćviardžaje, što mnohija karystalniki nibyta vykarystoŭvajuć sacyjalnyja sietki nie dla vyrašeńnia prablem, a dla publičnych skarhaŭ, nie sprabujučy źviarnucca ŭ adpaviednyja słužby abo orhany ŭłady. Pry hetym, jak jana ličyć, častka paviedamleńniaŭ akazvajecca pierabolšanaj, adnabokaj abo navat nie adpaviadaje rečaisnaści.
Asobnuju ŭvahu jana nadaje tamu, što ludzi ŭsio bolš času pravodziać u sacyjalnych sietkach zamiest žyvych znosin, prafiesijnaha raźvićcia i siamiejnaha žyćcia. Na jaje dumku, zachapleńnie karotkimi videa i pastajannym prahladam stužki moža niehatyŭna ŭpłyvać na zdolnaść analizavać infarmacyju, kancentravacca i ŭsprymać bolš składanyja teksty.
Taksama Maryna Subota adznačaje, što praz sacyjalnyja sietki ludzi niaredka stanoviacca achviarami ašukancaŭ, a dziaržaŭnym orhanam i žurnalistam davodzicca vydatkoŭvać značnyja resursy na pravierku šmatlikich skarhaŭ, jakija nie zaŭsiody majuć pad saboj surjoznyja padstavy. Na jaje dumku, takoj situacyjaj mohuć karystacca i tyja, chto imkniecca ŭzmacnić hramadskuju napružanaść.
Na zakančeńnie aŭtarka vykazvaje mierkavańnie, što nieabchodna ŭzmacnić adkaznaść za raspaŭsiudžvańnie chłuślivaj abo niedakładnaj infarmacyi ŭ sacyjalnych sietkach, a taksama razhledzieć mahčymaść abmiežavańnia dostupu da takich placovak, kali ich dziejnaść nanosić škodu hramadstvu i pieraškadžaje narmalnaj pracy dziaržaŭnych struktur.
«Kali prytrymlivacca spraviadlivaha pryncypu «krytykuješ — prapanuj», maja prapanova nastupnaja: błakiravać abo jak minimum uvieści administracyjnuju adkaznaść za chłuśniu i niedastaviernaść u pastach, bo ŭsio heta pahražaje kali i nie nacyjanalnaj biaśpiecy (choć ja liču, što heta pytańnie času, kali hetaja isteryja sa skarhami budzie praciahvacca), to narmalnamu pracoŭnamu pracesu ŭsich datyčnych dakładna», — piša Maryna Subota.
Charakterna, što nieŭzabavie paśla vychadu artykuła ŭ abłasnoj «Minskaj praŭdzie» jaho družna pieradrukavali ŭ siabie rajonnyja haziety Minskaj vobłaści: maładziečanskaja, barysaŭskaja, niaśvižskaja, biarezinskaja, słuckaja, łahojskaja i inšyja.
Kamientary
Jany sami nie viedajuć toj dziasiatak papularnych płatform?
Jak moža być, što zvyčajny čałaviek znojdzie, a prapahandysty i adździeły manitorynhu nie znojduć?
I kali čytali ŭvažliva, aŭtarka nie zadavolena sacsietkami jak instrumientam publičnych skarh i ŭpłyvu na ŭładu.
To-bok, pa samich "umovach hulni" ŭłady vymušany viedać, dzie taja aktyŭnaść hramadzian, i reahavać na jaje. Niepubličnaja, niedzie schavanaja skarha hublaje svaje moc i pryznačeńnie.