Hramadstva2020

Ananič: Regnum tendencyjna aśviatlaŭ dziejnaść kiraŭnika Biełarusi

Ministr infarmacyi Lilija Ananič prakamientavała zatrymańni aŭtaraŭ rasijskich sajtaŭ za antybiełaruskija artykuły. Nahadajem, za apošnija dni byli zatrymanyja Juryj Paŭłaviec, Dźmitryj Alimkin i Siarhiej Šyptenka. Jany supracoŭničali z sajtami REGNUM, Lenta.ru, Eurasia Daily. Śledčy kamitet pačaŭ na ich spravy za raspalvańnie mižnacyjanalnaj varažniečy.

U kamientary BiełTA Ananič nahadała, što jaje viedamstva pravodzić sistemny manitorynh infarmacyjnaj prastory. Z 2015 hoda, kali nabyli moc źmieny ŭ zakon ab ŚMI, Mininfarm abmiažoŭvaŭ dostup da 88 infarmacyjnych resursaŭ. U 2016 hodzie vyniesiena taksama siem papiaredžańniaŭ roznym sajtam.

«Analiz infarmacyjnaj prastory vyjaviŭ, što ŭ apošni čas pačaścilisia fakty źjaŭleńnia ŭ šerahu ŚMI i internet-resursaŭ materyjałaŭ tendencyjnaha, a časam i adkryta destruktyŭnaha charaktaru ŭ dačynieńni da Biełarusi, dziaržaŭnaj ułady našaj krainy, biełaruskaha naroda», — kanstatavała čynoŭnica. U publikacyjach na sajtach REGNUM, LENTA.RU, Eurasia Daily stavilisia pad sumnieŭ suvierenitet Biełarusi, byli abrazy na adras biełaruskaha naroda, jaho historyi, movy, kultury.

«Najbolšuju aktyŭnaść u publikacyi takoha rodu materyjałaŭ prajaŭlaje infarmahienctva REGNUM, padajučy ŭ tendencyjnym klučy dziejnaść kiraŭnika biełaruskaj dziaržavy, ŭładnych struktur u roznych halinach — palitycy, ekanomicy, kultury. Pry hetym uvieś čas musirujucca tezisy pra nibyta «sychod Biełarusi na Zachad», «antyrasijskuju palityku biełaruskaj ułady» i hetak dalej», — patłumačyła Ananič.

Najbolšaje abureńnie, pa jaje słovach, vyklikaŭ artykuł Dźmitryja Alimkina (pad psieŭdanimam «Ała Broń») «Biełaruś sychodzić z Ruskaha śvietu ciškom, z ulikam ŭkrainskaha dośviedu. Biełaruskaja mova: nie kijem, dyk pałkaj». Mienavita tam Biełaruś nazyvałasia «zvarjaciełaj niedadziaržavaj» i havaryłasia, što biełaruskuju movu prydumali «dla pastupovaha pieravodu ruskich u palakaŭ».

Mininfarmacyi nakiravała materyjały ŭ Respublikanskuju ekśpiertnuju kamisiju, jakaja paćvierdziła najaŭnaść prajavaŭ ekstremizmu ŭ hetych materyjałach u častcy raspalvańnia nacyjanalnaj i sacyjalnaj varažniečy. Tamu materyjały byli pieradadzienyja ŭ Śledčy kamitet, jaki i pačaŭ kryminalnyja spravy.

Darečy, Mininfarm papiaredziŭ rasijski bok, kaža Ananič. 1 listapada byli dasłanyja adpaviednyja paviedamleńni pa faktach publikacyjaŭ u Ministerstva suviazi i masavych kamunikacyj Rasii, Fiederalnuju słužbu pa nahladzie ŭ śfiery suviazi, infarmacyjnych technałohij i masavych kamunikacyj.

Taksama zvarot byŭ nakiravany śpiecyjalnamu pradstaŭniku prezidenta Rasii pa mižnarodnym kulturnym supracoŭnictvie Michaiłu Švydkomu. Jon užo adkazaŭ, što abraźlivyja dla Biełarusi vykazvańni naležać «čaściakom marhinalizavanym aŭtaram, ni ŭ jakaj miery nie adlustroŭvajuć ni pazicyju kiraŭnictva Rasii, jakaja niaźmienna imkniecca da pahłybleńnia rasijska-biełaruskaha ŭzajemadziejańnia va ŭsich halinach supracoŭnictva, ni tradycyjna siabroŭskaje staŭleńnie da Biełarusi i jaje narodu z boku rasijanaŭ».

Pa słovach Ananič, «zamoŭcy i aŭtary takich artykułaŭ sprabujuć pasiejać varožaść pamiž našymi krainami i narodami. Biezumoŭna, heta nie pazicyja rasijskaha kiraŭnictva, a tych destruktyŭnych sił i kołaŭ, jakija sprabujuć ubić klin u našy hłybokija siabroŭskija adnosiny, u praces budaŭnictva Sajuznaj dziaržavy».

Kamientary20

Ciapier čytajuć

«Spadziajusia, ale nie fakt, što pastuplu»: abituryjentka, jakaja zdała ŭsie ispyty na 100 bałaŭ9

«Spadziajusia, ale nie fakt, što pastuplu»: abituryjentka, jakaja zdała ŭsie ispyty na 100 bałaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

U Biełarusi pravodziać aktyŭnuju madernizacyju bambaschoviščaŭ2

Kala ŭvachodu ŭ Mak.by u minskim Uruččy zaŭvažyli pacuka VIDEA1

Na Biełaruś abrynuŭsia ŭrahanny viecier

U fotapastku na biełaruskim Paazierji trapiŭ miadźviedź FOTY1

«Apłata ahavorvałasia zahadzia». Prapahandysty pajšli ŭ ataku na nie zadavolenych zarobkam uźbiekaŭ18

«Minskaja praŭda» zaklikała zabłakavać papularnyja sacsietki i stroha karać skaržnikaŭ. Rajonki družna padchapili18

Tramvai ŭ Minsku kančatkova pierastali chadzić da kancavoha prypynku «Voziera»1

ES bolš nie bačyć u karovach pahrozy dla klimatu. Ciapier jany — častka jeŭrapiejskaj biaśpieki16

Tramp zajaviŭ, što choča skončyć vajnu va Ukrainie da kanca svajho prezidenckaha terminu2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Spadziajusia, ale nie fakt, što pastuplu»: abituryjentka, jakaja zdała ŭsie ispyty na 100 bałaŭ9

«Spadziajusia, ale nie fakt, što pastuplu»: abituryjentka, jakaja zdała ŭsie ispyty na 100 bałaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić