Hramadstva

Pucin zajaviŭ pra niemahčymaść hladzieć na Kijeŭ i «čakać, kali daŭbanuć»

Rasija nie moža prosta čakać, pakul na terytoryi susiedniaj ź joj krainy hadujuć antyrasijskija nastroi i raźmiaščajuć sučasnyja ŭzbrajeńni, tamu adkryta stavić pytańnie ab niepašyreńni NATO na ŭschod, zajaviŭ Pucin.

AP

«Ciapier nam kažuć: vajna, vajna, vajna. Składvajecca ŭražańnie, što, moža być, rychtujuć treciuju vajennuju apieracyju i nas zahadzia papiaredžvajuć: nie ŭmiešvajciesia, nie abaraniajcie hetych ludziej, a ŭmiašajeciesia i budziecie abaraniać — takija i takija novyja sankcyi» — skazaŭ Pucin. Jaho cytuje RBK.

Pavodle jaho słoŭ, Rasija pavinna reahavać na padobnyja dziejańni i dumać, jak hetamu možna supraćstajać.

Inšy varyjant, čamu źjaŭlajucca padobnyja publikacyi — doŭhaterminovaja prapahanda antyrasijskich nastrojaŭ va Ukrainie, stvareńnie tam «anty-Rasii z pastajannaj nakačkaj sučasnaj zbrojaj, z pramyvańniem mazhoŭ nasielnictvu», paśla čaho moža pajści sproba vyrašyć situacyju na Danbasie «uzbrojenym šlacham».

«My ž pavinny dumać pra pierśpiektyvy zabieśpiačeńnia svajoj biaśpieki navat nie na siońniašni dzień i nie na nastupnym tydni, a na bližejšuju pierśpiektyvu. Jak Rasija pavinna žyć z hetym? Uvieś čas z ahladkaj? Što tam budzie i kali dałbanuć?» — skazaŭ jon.

Tamu, pa słovach Pucina, jon adkazaŭ na prapanovu prezidenta ZŠA Džo Bajdena, jaki ŭ telefonnaj razmovie prapanavaŭ pryznačyć adkaznych za pieramovy pamiž ZŠA i Rasijaj pa pytańniach stratehičnaj stabilnaści.

«My pavinny zrazumieć, jak budzie harantavannaja naša biaśpieka, tamu biez usiakich chitraściaŭ — my prosta pastavili pytańnie, što nijakaha ruchu NATA na uschod być nie pavinna», — dadaŭ jon.

Žurnalistka amierykanskaha telekanała Sky News spytała Pucina ab vysunutych Rasijaj patrabavańniach harantyj biaśpieki, jakija ŭklučajuć nieŭstupleńnie Ukrainy ŭ NATO.

U adkaz Pucin skazaŭ, što Rasii nie padabajecca, što ZŠA «pryjšli sa svaimi rakietami da našaha doma». Jon pacikaviŭsia, jak by adreahavaŭ Vašynhton na ŭstanoŭku rasijskich rakiet, naprykład, u Mieksicy. Pucin nahadaŭ, što ŭ Złučanych Štataŭ byli terytaryjalnyja kanflikty z hetaj krainaj «ale siońnia nichto nie ŭspaminaje pra heta». Rasija, skazaŭ Pucin, starajecca nie ŭspaminać, jak utvarałasia Ukraina.

«Chto jaje (Ukrainu) stvaryŭ? Lenin. Uładzimir Iljič. Kali stvaraŭ Saviecki Sajuz. Dahavor 1922 hoda — sajuzny i 1924-ha — hod Kanstytucyi, praŭda, paśla jaho śmierci, ale pa jaho pryncypach stvorana», — skazaŭ Pucin.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Lena 20 rubloŭ» uziałasia za staroje: znakamitaja machlarka znoŭ razvodzić davierlivych biełarusaŭ3

«Lena 20 rubloŭ» uziałasia za staroje: znakamitaja machlarka znoŭ razvodzić davierlivych biełarusaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

U haradach Biełarusi adklučajuć tajmiery na śviatłaforach — ale nie va ŭsich. Voś čamu14

Naŭrocki raspavioŭ pra razmovu ź Zialenskim u Ankary i źmianiŭ ton u adnosinach da Ukrainy28

«Fanaty stajali ŭ čerhach jašče da adkryćcia restaranaŭ». Šalenstva ź birulkami fiej na sumki, jakija vypuściła piceryja11

U Minsku znajšli novuju placoŭku pad žyllo2

Nočču na MKAD małady kiroŭca prataraniŭ lichtarny słup

Litoŭskija pamiežniki pasadzili adrazu čatyry kantrabandnyja drony ź Biełarusi1

U Kalinkavičach darožniki zakidali aŭtamabil bitumnaj kroškaj6

Harać NPZ u Saratavie i naftachimičny zavod u Nižniakamsku5

Ahradrony na biełaruskich palach: jak bieśpiłotniki źmianiajuć sielskuju haspadarku3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Lena 20 rubloŭ» uziałasia za staroje: znakamitaja machlarka znoŭ razvodzić davierlivych biełarusaŭ3

«Lena 20 rubloŭ» uziałasia za staroje: znakamitaja machlarka znoŭ razvodzić davierlivych biełarusaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić