Śviet

Pryjom Finlandyi i Šviecyi ŭ NATA: Erdahan choča na hetym zhulać

Prezident Turcyi Redžep Taip Erdahan zajaviŭ, što Finlandyja i Šviecyja źjaŭlajucca «haściavym domam dla terarystaŭ», majučy na ŭvazie Pracoŭnuju partyju Kurdystana. «My nie možam hladzieć na heta pazityŭna», — padkreśliŭ turecki lidar, jaho cytuje miascovaje ahienctva Anadolu.

«Ciapier my sočym za raźvićciom padziej u dačynieńni da Šviecyi i Finlandyi, ale nie bačym [u hetym] pazityvu», — skazaŭ Erdahan. Pavodle jaho, skandynaŭskija krainy źjaŭlajucca «haściavym domam dla terarystyčnych arhanizacyj».

Jon adznačyŭ, što členy zabaronienaj u Turcyi Rabočaj partyi Kurdystana žyvuć u Šviecyi, Niderłandach i navat vystupajuć u parłamiencie. «My nie možam hladzieć na heta pazityŭna», — skazaŭ na zakančeńnie palityk.

12 maja prezident Finlandyi Saŭli Niiniścio i premjer-ministr krainy Sana Maryn zajavili pra nieabchodnaść dla svajoj krainy nieadkładna padać zajaŭku na ŭstupleńnie ŭ NATA. Kiraŭnik MZS Finlandyi Pieka Chaavista patłumačyŭ hetaje rašeńnie tym, što «vajennyja dziejańni, pačatyja Rasijaj, stvaryli niebiaśpieku dla stabilnaści ŭsioj Jeŭropy». Šviecyja, u svaju čarhu, płanuje padać adpaviednuju zajaŭku 16 maja.

Raniej taksama, akramia Turcyi, svaich metaŭ na fonie ŭstupleńnia dźviuch skandynaŭskich krain u aljans pasprabavała dabicca Charvatyja. Charvacki prezident Zoran Miłanavič paličyŭ zajaŭki Šviecyi i Finlandyi na ŭstupleńnie ŭ NATA «niebiaśpiečnaj avanturaj». Na jaho dumku, hetyja krainy nie mohuć dałučycca da błoku da źmieny zakona ab vybarach u Bośnii i Hiercahavinie ŭ intaresach baśnijskich charvataŭ, čamu majuć paspryjać zachodnija krainy. Praŭda, u Charvatyi, u adroźnieńnie ad Turcyi, prezident nie źjaŭlajecca ŭsiaŭładnym kiraŭnikom, jaki prymaje važnyja rašeńni samastojna.

U toj ža čas pres-sakratar Biełaha doma Džen Psaki zajaviła, što ZŠA padtrymajuć ustupleńnie Finlandyi i Šviecyi ŭ NATA. Adnaznačna padtrymlivajuć finaŭ i šviedaŭ taksama Brytanija, Hiermanija, Francyja, Polšča, krainy Bałtyi i Paŭnočnaj Jeŭropy.

Ale luboje pašyreńnie NATA patrabuje adnahałosnaha ŭchvaleńnia ŭsimi členami aljansu. Turcyja źjaŭlajecca členam NATA z 1952 hoda.

Čytajcie taksama:

Finlandyja abviaściła pra rašeńnie ŭstupić u NATA. Rasija niazdolnaja heta sarvać

Kamientary

Ciapier čytajuć

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie4

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Usie naviny →
Usie naviny

Što takoje dyjabiet piataha typu? Nadoŭha zabytaja forma chvaroby atrymała aficyjnaje pryznańnie1

Kitaj spakvala pašyraje svaju marskuju jurysdykcyju na ŭschod ad Tajvania

U Babrujsku 73‑hadovy piensijanier zabiŭ 82‑hadovaha paśla 25‑ci hadoŭ siabroŭstva3

Kab abyści sankcyi, Alfa Bank pierajmienavaŭ svoj mabilny dadatak dla ajfonaŭ u «Razumny spadarožnik»3

U mietro pakazali, jak niepaznavalna za 30 hadoŭ źmianilisia vakolicy stancyi «Uschod» FOTAFAKT15

Pradajuć niedabudavanuju viłu kiraŭnika studyi ZROBIM architects na Pchukiecie13

Bił Hiejts raskazaŭ padrabiaznaści pra svaich rasijskich paluboŭnic1

U Dobrušy hruzavik urezaŭsia ŭ chatu i amal jaje źnios

Źjaviŭsia suśvietny rejtynh vytvorcaŭ piva. Na jakim miescy Biełaruś?5

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie4

«My dajom Štatam toje, što jany chočuć». Rasijski kanał apublikavaŭ videa, jakoje nazyvajuć zapisam Ryžankova schavanaj kamieraj u mašynie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić