Vajna22

Ukrainka pieražyła sardečny prystup padčas evakuacyi i padała ŭ sud na Rasiju — patrabuje kampiensacyju ŭ 137 młn jeŭra

Va Ukrainie Hanna pracavała ŭ bujnym sałonie pryhažości ŭ Dniapry. Z pačatkam poŭnamaštabnaj vajny jana vyrašyła evakujavacca. U darozie žančyna pieražyła sardečny prystup, piša «Nastojaŝieje vriemia».

Kadr ź videa «Nastojaŝieje vriemia»

Trapić na evakuacyjny ciahnik z Dniapra da Lvova Hanna razam z dačkoj zmahli nie ź pieršaha razu. Na vakzale žančynie stała drenna z sercam, minaki vyklikali chutkuju dapamohu. «Zabrali ŭ reanimacyju. Lažała tam čatyry dni. Pieršyja dni ja lažała ŭ adnym adździaleńni, potym u hety ž dzień nas pieraviali ŭ inšaje. Nie pamiataju, jak nazyvajecca, naohuł nie pa profili, skažam tak. U toje adździaleńnie, dzie my lažali, u kardyjałohii, zavozili paranienych. Miescaŭ nie chapała», — uspaminaje ŭkrainka.

Ciapier jana ŭ Litvie.

Paśla hetaha Hanna vyrašyła padać u sud na Rasiju. U isku ŭkrainka adznačaje, što praz sardečny prystup na vakzale ŭ jaje źjavilisia chraničnyja prablemy sa zdaroŭjem: ciapier joj nielha zajmacca sportam i treba rehularna prymać miedykamienty. U zajavie Hanna paznačaje, što prablemy sa zdaroŭjem u jaje ŭźnikli praź pieražyty stres na fonie rasijskaha ŭvarvańnia va Ukrainu.

Adna z hałoŭnych zadač isku, kaža juryst i muž Hanny Ihnat Kučeryn, — stvareńnie precedentu: «Kab tyja, chto znachodzicca ciapier va Ukrainie, taksama mahli padavać u sud i atrymlivać svaje rašeńni sa svajoj situacyjaj. I kali kožny hramadzianin svaju situacyju zamacuje rašeńniem suda, usio roŭna dzie, usio roŭna ŭ jakoj krainie, ja dumaju, heta paśla možna budzie pakłaści ŭ sudzie nad vajennymi złačyncami rasijskimi ŭ asnovu prysudu».

Adkazčykam u sudzie ad Rasijskaj Fiederacyi vystupaje pradstaŭnik ambasady krainy ŭ Litvie. Spahnać na karyść Hanny płanujuć 137 miljonaŭ jeŭra. Takaja pazicyja, kaža Ihnat Kučeryn, pabudavanaja na precedencie ŭ tym liku byłoha supracoŭnika kampanii Tesla Oŭena Dyjasa, jaki bolš za paŭhoda padviarhaŭsia rasisckim abrazam na pracy. Prysiažnyja zadavolili jaho isk na sumu 137 miljonaŭ dalaraŭ — sud zrezaŭ kampiensacyju da 15 miljonaŭ.

Ale, paŭtaraje juryst, hałoŭnaja meta isku jaho žonki — nie hrošy, a stvareńnie precedentu.

Sud Litoŭskaj Respubliki ŭžo pryniaŭ da razhladu zajavu Hanny Kučarynaj z Dniapra. Navat kali, kaža jaje juryst, iskavyja patrabavańni nie buduć zadavolenyja ŭ Litvie, siamja maje namier iści ŭ Jeŭrapiejski sud pa pravach čałavieka. U rasijskaj ambasadzie isk kamientavać nie stali.

Kamientary2

  • Riealistka
    20.02.2023
    Hłavnaja ciel iska, koniečno žie dieńhi, nie stoit pytaťsia łukaviť. Žienŝina potieriała rabotu, zdorov́je, dom, koniečno žie ona nuždajetsia v dieńhach. I eto pravilno, čto ona pytajetsia sudiťsia,nadiejuś, ona vyihrajet dieło🔥
  • rom
    20.02.2023
    Za takija hrošy ona i himn handurasa praśpiavaje))

Ciapier čytajuć

Na «Biełaruśkalii» zahinuŭ 34‑hadovy Alaksiej. Trahiedyju zamaŭčali1

Na «Biełaruśkalii» zahinuŭ 34‑hadovy Alaksiej. Trahiedyju zamaŭčali

Usie naviny →
Usie naviny

Siem samych pryhožych aeraportaŭ śvietu2

Praŭnuk Leanida Brežnieva trapiŭ u pałon va Ukrainie10

Pamior trenier francuzskaha «Bresta» Eryk Rua. Jon 3,5 hoda tajemna zmahaŭsia z rakam

Maskoŭski naftapierapracoŭčy zavod haryć prynamsi ŭ piaci miescach paśla ŭdaraŭ ukrainskich bieśpiłotnikaŭ11

Aŭtobus ź biełaruskimi dziećmi, što trapiŭ pad udar u Branskaj vobłaści, viarnuŭsia na radzimu13

ZŠA i Iran padpisali papiaredniaje pahadnieńnie ab miry3

Navukoŭcy chočuć zamarozić Arktyku, jakaja rastaje5

Tramp zaklikaŭ Rasiju i Kitaj da ździełki pa denuklearyzacyi2

Što z vyjezdam ź Biełarusi ŭ ES hetym letam?

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Na «Biełaruśkalii» zahinuŭ 34‑hadovy Alaksiej. Trahiedyju zamaŭčali1

Na «Biełaruśkalii» zahinuŭ 34‑hadovy Alaksiej. Trahiedyju zamaŭčali

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić