Mierkavańni4040

Prafiesar Smalančuk: Cichanoŭskaja mnie nahadvaje Emiliju Plater. A razmovy pra «hazpromaŭskuju intryhu» — ukid, kab raskałoć

«Čamu ja padtrymlivaju Śviatłanu Cichanoŭskuju? Pa-pieršaje, pryvablivaje ščyraść i jasnaść jaje pazicyi, klučavymi punktami jakoj źjaŭlajucca vyzvaleńnie palityčnych viaźniaŭ i praviadzieńnie novych svabodnych vybaraŭ bieź Jarmošynaj, — napisaŭ u siabie ŭ fejsbuku doktar histaryčnych navuk Alaksandr Smalančuk.

Pa-druhoje, zachaplaje mužnaść žančyny, palityčny vybar jakoj karennym čynam źmianiŭ jaje žyćcio, pryvioŭ da rasstańnia ź dziećmi i zrabiŭ niapeŭnaj paślavybarčuju budučyniu», — piša prafiesar.

«Pryhadvajecca hieraičny vobraz uradženki Viciebščyny Emilii Plater, jakaja nie tolki dałučyłasia da Listapadaŭskaha paŭstańnia 1830 h., ale navat uznačaliła atrad insurhientaŭ i atrymała zvańnie kapitana». 

«Nikoli raniej u našaj krainie nie nazirałasia takoha masavaha niepryniaćcia ŭłady i nikoli nie byŭ nastolki vidavočnym dysanans słovaŭ i dziejańniaŭ prezidenta i jahonaha atačeńnia nie tolki z ahulnačałaviečymi kaštoŭnaściami i pryjarytetami suśvietnaha raźvićcia, ale navat z elemientarnymi normami kultury i vychavańnia, — adznačaje historyk. — Siońnia «łukašenkaŭski farmat» dziaržaŭnaści ŭ vialikaj častki hramadstva vyklikaje adkrytuju ahidu i abureńnie. «Pierafarmatavańnie» stałasia pieršačarhovaj zadačaj dla miljonaŭ ludziej. Simvalična, što najbolš hołasna pra hety kaniec abviaścili try biełaruskija žančyny — Śviatłana Cichanoŭskaja, Maryja Kaleśnikava i Vieranika Capkała».

Prafiesar Smalančuk adznačaje, što nie vieryć u zapuščanuju kačku pra «hazpromaŭska-cichanoŭskuju intryhu» suprać biełaruskaj dziaržaŭnaści.

«Padmurak dziaržaŭnaści najbolš razburaje palityčny kurs Łukašenki, vynikam jakoha stała vializnaja zaležnaść haspadarki ad rasiejskaj syraviny i paśpiachovy praciah rusifikacyi», — piša Smalančuk. «Novy prezident — heta novyja mahčymaści dla raźvićcia adnosinaŭ i z Zachadam, i z Uschodam. Stać prezidentam dziela likvidacyi krainy, narod jakoj ciabie abraŭ, zdajecca, takoha jašče nie viedała suśvietnaja historyja», — tłumačyć historyk.

«Tym, kamu nie chapaje ŭłasna biełaruskaj kulturnickaj składovaj u dziejańniach novaj apazicyi, prapanuju dałučycca da jaje atrada i takim čynam vypravić situacyju. Žyvie Biełaruś!» — dadaje Aleś Smalančuk.

Kamientary40

Ciapier čytajuć

Pałkoŭnik HUBAZiKa ŭ adstaŭcy apynuŭsia ŭ centry niepryhožaj historyi na biełaruskim rynku ISO-tokienaŭ4

Pałkoŭnik HUBAZiKa ŭ adstaŭcy apynuŭsia ŭ centry niepryhožaj historyi na biełaruskim rynku ISO-tokienaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

U Viciebsku pradajuć z aŭkcyjonu staradaŭni zakinuty «dom-pryvid»

U Minsku chutkaja dapamoha nie zmahła padjechać da chvoraha, bo prajezd zabłakavali pryparkavanyja mašyny2

U «Dukorskim majontku» niečakana admianili śviatkavańnie Kupalla6

Biełarusy skardziacca na čerhi na miažy z Rasijaj. Što kažuć?12

Kiraŭnika maryjanietkavaj Paŭdniovaj Asiecii pieraviali na pasadu daradcy Pucina1

«U nas usio spakojna». Biełaruski sanatoryj u Krymie nie papiaredžvaje haściej pra niebiaśpieku2

Illa Andrejeŭ: Starajusia bačyć mahčymaści, jakija dała nam vymušanaja emihracyja

Ukraincy zajavili pra źniščeńnie čyhunačnaha mosta cieraz Paŭnočna-Krymski kanał4

U Techasie paśla avaryi hruzavika, jaki pieravoziŭ vulli, na svabodu vyrvalisia dva miljony pčoł1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pałkoŭnik HUBAZiKa ŭ adstaŭcy apynuŭsia ŭ centry niepryhožaj historyi na biełaruskim rynku ISO-tokienaŭ4

Pałkoŭnik HUBAZiKa ŭ adstaŭcy apynuŭsia ŭ centry niepryhožaj historyi na biełaruskim rynku ISO-tokienaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić