Kultura6767

Dumki pra aŭtanomiju Paleśsia-2: čamu palešuki nie zrabilisia nacyjaj?

Nacyjanalnaja śviadomaść luboha naroda źjaŭlałasia tolki z pašyreńniem piśmiennaści, drukavanaha słova, standartyzacyi movy.

(praciah. Pačatak: Dumki pra aŭtanomiju Paleśsia: dzie miaža
pamiž biełarusami i ŭkraincami?
)

Ukrainskija nacyjanalisty zajaŭlajuć pra niby ŭkrainskaść
hetaha rehijona, ale z hetaje ŭkrainskaści realna možna kazać
chiba što pra najaŭnaść movy, jakaja sapraŭdy moža ličycca
dyjalektam ukrainskaje, a nie biełaruskaje.

Miž tym, jak 

niamieckamoŭnaść aŭstryjcaŭ ci švajcarcaŭ
nie aznačaje, što jany naležać da niamieckaj
nacyi,

tak i palešuki (ci paleščuki) nikoli nie mieli i tak nikoli i nie 
zajmieli ukrainskaj nacyjanalnaj śviadomaści — pačućcia
atajesamleńnia siabie z Kijevam ci Danbasam, chacia sto hadoŭ tamu
i mieli dla hetaha kulturna-moŭnyja pieradumovy.

Nacyjanalnaja śviadomaść luboha naroda źjaŭlałasia tolki z pašyreńniem piśmiennaści, drukavanaha słova, standartyzacyi movy-to bok stvareńnia ahulnaj infarmacyjnaj prastory, bazaj dla jakoj zvyčajna byvała moŭnaja jednaść i jakomu mahło spryjać znachodžańnie ŭ składzie adnoj dziaržavy, jakuju možna było pierarabić u «nacyjanalnuju».

Kulturna-moŭnaja jednaść tolki stvarała pieradumovy, ale nikoli nie aznačała aŭtamatyčnaj samaidentyfikacyi siabie z svaimi suplamieńnikami:

u siaredzinie 19 stahodździa biełaruskamoŭnyja sialanie Homielščyny i Vilenščyny ničoha nie viedali pra adno adnaho, i ŭ lubym vypadku nie ŭjaŭlali, što miž imi jość niešta ahulnaje i što navat ichnyja dyjalekty kłasifikujucca jak častki adnoj movy.

Tak i paleščuki, što žyli drobnymi i izalavanymi vioskami pasiarod nieprachodnych bałotaŭ, byli izalavanyja nie toje što ad Kijeva ci Lvova — ale navat ad paviatovaha centru ci ad susiedniaha pasielišča.

Ukrainskija aśvietniki nie paśpieli apracavać hety rehijon i naviazać ukrainskuju nacyjanalnuju śviadomaść miascovamu ŭkrainskamoŭnamu nasielnictvu. Nacyjanalnaja identyčnaść u nasielnictva Bieraściejščyny źjaviłasia ŭ pavajenny čas u składzie BSSR — i heta była biełaruskaja identyčnaść.

Cikava nazirać, jak, havoračy na dyjalekcie ŭkrainskaj movy, nichto z maich biarozaŭskich svajakoŭ navat blizka nie atajesamlaje siabie z Ukrainaj i ŭkraincami.

(zakančeńnie: Dumki pra aŭtanomiju Paleśsia — 3: palešukam treba samaarhanizoŭvacca)

Kamientary67

Ciapier čytajuć

«Retranślatary vyklučyć, źniać i pakazać nam, što jany źniatyja». Zialenski patłumačyŭ, čamu pastaviŭ ultymatum i što maje zrabić Minsk41

«Retranślatary vyklučyć, źniać i pakazać nam, što jany źniatyja». Zialenski patłumačyŭ, čamu pastaviŭ ultymatum i što maje zrabić Minsk

Usie naviny →
Usie naviny

Ajcišnicu z Marjinaj Horki asudzili pa spravie Hajuna

USU atakavali paromnuju pierapravu pamiž macierykom i Krymam. Jana nie pracuje, bienzinu ŭ Krymie bolš nie zastałosia12

Na Kamaroŭcy źjavilisia parečki, a čarešni narešcie zraŭnialisia ŭ canie z kłubnicami1

Šalona papularny karejski sieryjał ad Netflix pra školny bulinh — chto ździekavaŭsia z adnakłaśnikaŭ, pavinien prajści praz takoje ž prynižeńnie7

«Bicie ŭ sercy ich, bicie miačami». Jak biełaruskaja «Pahonia» praviała pieršy siezon u polskaj futbolnaj lizie2

Śpikieram Kaardynacyjnaj rady pieraabrany Arciom Bruchan2

Kir Starmier užo ŭ paniadziełak moža zajavić pra svaju adstaŭku4

Zbornaja Kiurasaa nie sastupiła Ekvadoru dziakujučy fienamienalnaj hulni svajho bramnika 

«Ziebra-pałoski» jak paratunak ad pachmiella. Što heta takoje i ci sapraŭdy dapamahaje?1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Retranślatary vyklučyć, źniać i pakazać nam, što jany źniatyja». Zialenski patłumačyŭ, čamu pastaviŭ ultymatum i što maje zrabić Minsk41

«Retranślatary vyklučyć, źniać i pakazać nam, što jany źniatyja». Zialenski patłumačyŭ, čamu pastaviŭ ultymatum i što maje zrabić Minsk

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić