Śviet77

Klintan raspaviała, jakaja rysa joj padabajecca ŭ Pucinu

Fota Asašyejted pres.

Eks-dziaržsakratar ZŠA, kandydat na pasadu prezidenta Chiłary Klintan raspaviała, jakaja rysa joj padabajecca ŭ prezidencie Rasii Pucinu. Pra heta paviedamlaje vydańnie Politico.

«U Pucina nie šmat rys, jakimi ja zachaplajusia, ale toje, što jon moža ŭstać i skazać: «Ja budu vašym nastupnym prezidentam», vy viedajecie, maje svaju pryvabnaść», — pažartavała Klintan padčas vystupu ŭ Instytucie imia Brukinhsa ŭ Vašynhtonie.

Paśla hetaha, viarnuŭšysia da surjoznaha tonu, Klintan zajaviła, što jana naležyć «da toj katehoryi ludziej, jakija vystupajuć za bolš aktyŭnyja dziejańni ŭ adkaz na anieksiju Kryma».

Pavodle jaje, meta Rasii «ŭ tym, kab zahnać u kut, supraćstajać amierykanskaj ŭładzie paŭsiul, dzie heta mahčyma».

Raniej Klintan nazvała Pucina «tankaskurym», majučy na ŭvazie jaho kryŭdlivaść, a taksama zajaŭlała, što jon moža być niebiaśpiečny.

Kamientary7

Ciapier čytajuć

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień65

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień

Usie naviny →
Usie naviny

Ułady Vieniesueły pačali dyjałoh z apazicyjaj7

U 29 hadoŭ pamior pradziusar Drejka i Biejonsie Tej Kit

U Biarozie viarnulisia da adnaŭleńnia znakamitaha klaštara kartezijancaŭ7

Kanada dekłasavała Katar, a Mieksika pieršaj vyjšła ŭ płej-of2

Čamu asobnyja abjekty sa śpisa Suśvietnaj spadčyny JUNIESKA zmahajucca za vyklučeńnie ź jaho?2

Reštki staradaŭniaha budynka i artefakty XVII stahodździa znajšli ŭ centry Pinska kamunalniki

Pamior historyk Karła Hinzburh, jaki pisaŭ pra žyćcio tych, kaho zvykli nie zaŭvažać

Svaimi ž rukami. Kryšku reziervuara Maskoŭskaha NPZ mahła padarvać rasijskaja rakieta SPA14

Stan paciarpiełaha ŭ Branskaj vobłaści dziciaci zastajecca ciažkim: jon padklučany da ŠVŁ, daktary rychtujucca da apieracyi

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień65

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić