Afiša

27 traŭnia — prezentacyja aŭdyjoknihi «Adkul naš rod»

Niadaŭna pabačyła śviet piataje vydańnie papularnaj knihi — hetym razam u farmacie aŭdyjoknihi. Jaje prezentacyja projdzie ŭ aŭtorak 27 traŭnia na siadzibie TBM.

Adrasavanaja junym biełarusam kniha Ŭładzimiera Arłova «Adkul naš rod», dobra znajomaja čytačam samaha roznaha vieku — usim, chto cikavicca historyjaj. Pra heta śviedčać i čatyry vydańni, i šmathadovaja prysutnaść knihi ŭ školnych prahramach.

Niadaŭna pabačyła śviet piataje vydańnie — hetym razam u farmacie aŭdyjoknihi. Jaje składajuć zajmalnyja i paznavalnyja apaviadańni, u jakich našaja historyja padajecca praź losy znakamitych prodkaŭ.

Siarod hierojaŭ Arłova — kniazi Usiasłaŭ Čaradziej i Vitaŭt Vialiki, pieršadrukar Francišak Skaryna i kancler Leŭ Sapieha, vajavody Kanstancin Astrožski i Jan Karol Chadkievič, pravadyry paŭstancaŭ Tadevuš Kaściuška i Kastuś Kalinoŭski, paety Mikoła Husoŭski i Maksim Bahdanovič, «baćki» Biełaruskaj Narodnaj Respubliki Ivan i Anton Łuckievičy

Padkreślivajučy vyklučnuju rolu, jakuju u našaj historyi ź pieršych jaje stahodździaŭ adyhryvajuć žančyny, Uładzimier Arłoŭ apaviadaje pra kniahiniu Rahniedu, aśvietnicu Jeŭfrasińniu, udzielnicu vyzvolnaha paŭstańnia 1831 hoda Emiliju Plater, paetesu Ciotku

Chranalahičnyja miežy 30 raździełaŭ knihi — ad źjaŭleńnia na sučasnaj terytoryi Biełarusi pieršych ludziej da abviaščeńnia niezaležnaści BNR.

«Adkul naš rod» — pieršaja biełaruskaja aŭdyjokniha, jakuju načytaŭ sam aŭtar. Ale admietnaj jaje robić nia tolki heta. U dadzienym vypadku my majem spravu nia prosta z aŭdyjoknihaj, ale z multymedyjnym prajektam. «Adkul naš rod» možna jak słuchać, tak i čytać. Kniha maje bahataje hukavoje afarmleńnie i azdoblenaja malunkami viadomaha mastaka Viktara Staščaniuka. U jaje arhanična ŭvajšoŭ muzyčny «kampanent», dzie vyłučajucca kampazycyi hurtu siaredniaviečnaj muzyki «Stary Olsa». Siarod liku vykanaŭcaŭ, uštukavanych u knihu vieršaŭ, — naš vydatny aktor Viktar Manajeŭ.

Razam z Uładzimieram Arłovym nad dyskam pracavaŭ hukarežyser Aleś Kałoša, jaki maje niepasrednaje dačynieńnie ŭžo da cełaj aŭdyjobiblijateki biełaruskaj klasyki i sučasnych tvoraŭ.

Kniha vydadziena vydaviecka‑reklamnaj kampanijaj «BiełTonMedyja», jakaja nieŭzabavie planuje vypuścić aŭdyjoversiju jašče adnoj papularnaj knihi Ŭładzimiera Arłova «Tajamnicy połackaj historyi»(jaje taksama čytaje sam aŭtar).

Z hetaha miesiaca multymedyjny «Adkul naš rod» užo možna nabyć u centralnych mienskich kniharniach, a taksama ŭ niezaležnych raspaŭsiudnikaŭ.

U nastupny aŭtorak, 27 traŭnia, u siadzibie TBM (vuł. Rumiancava, 13) adbudziecca tvorčaja sustreča‑prezentacyja aŭdyjoknihi. Pačatak a 18.30. Uvachod volny.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Pamiłavanyja 32 čałavieki, ź jakich jak minimum 28 palitviaźniaŭ

Pamiłavanyja 32 čałavieki, ź jakich jak minimum 28 palitviaźniaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Rasija zakryła čyhunačnyja punkty propusku na miežach ź Finlandyjaj, Estonijaj i Łatvijaj. Pryčyna i namier pakul niajasnyja4

Kala Stoŭbcaŭ milicyja zrabiła nalot na zakryty muzyčny rejv10

U Vałožynskim rajonie na plaž pryjšli dzikija koni VIDEA4

Biełaruski bienzin dla Rasii značna padaražeŭ2

U školnych stałoŭkach admoviacca ad supoŭ u mieniu6

Viarchoŭny sud ZŠA vyznačyŭ, što prava na hramadzianstva pa naradžeńni zastajecca ŭ sile. Jaho sprabavaŭ admianić Tramp

Ad śpioki patreskałasia trasa M3 pablizu Raŭbičaŭ1

«Dom, u jakim…» Maryjam Pietrasian — raskazvajem pra kultavuju dla pakaleńnia 2010‑ch knihu-biestsieler, jakuju pierakłali na biełaruskuju movu2

Syrski: U Biełarusi znoŭ fiksavali pracu adnaho z retranślataraŭ. Bolš jany ich uklučać nie buduć, uśviadomiać, što tak nie treba53

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pamiłavanyja 32 čałavieki, ź jakich jak minimum 28 palitviaźniaŭ

Pamiłavanyja 32 čałavieki, ź jakich jak minimum 28 palitviaźniaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić