Ułada1414

«Prosta ciarpieńnie łopnuła». Kryčaŭski milicyjant, jaki napisaŭ list Šunieviču

Ministar unutranych spraŭ Ihar Šunievič, archiŭnaje fota
Ministar unutranych spraŭ Ihar Šunievič, archiŭnaje fota

Inicyjatar zvarotu da ministra ŭnutranych spraŭ Ihara Šunieviča — kryčaŭski milicyjant Ihar Vusik nie vyklučaje, što budzie zvolnieny z orhanaŭ unutranych spraŭ «pa admoŭnych matyvach». Toje samaje, na dumku milicejskaha padpałkoŭnika, budzie i ź inšymi padpisantami. Svaje podpisy pad zvarotam pastavili 11 supracoŭnikaŭ rajonnaha adździełu milicyi.

U liście milicyjanty vinavacili načalnika rajadździełu Stanisłava Čupryna i jaho namieśnika Vasila Cichanienku ŭ niezakonnych dziejańniach. Skardzilisia, što kiraŭnictva patrabuje dzialicca premijami, nieabhruntavana pieravodzić na ŭzmocnieny varyjant niasieńnia słužby, źniavažliva pavodzić siabie z padnačalenymi.

«Ja viedaju, što budu zvolnieny «pa admoŭnych matyvach». Padviaduć pad niešta, i budu zvolnieny. Ciapier nie prablema zvolnić. Toje ž samaje budzie i z kalektyvam. Adnaho ŭžo zvolnili (Juryja Dziubanava. — RS). Za toje, što ja jaho adpuściŭ z pracy. Tołku nia budzie, ja dumaju. Nia vieru ŭ heta», — ličyć Ihar Vusik.

Kali prahnoz surazmoŭcy spraŭdzicca, to jamu nia ŭdasca znajści pracu ŭ Kryčavie i navat u Biełarusi.

«Što mnie jašče daviadziecca rabić? U mianie try małyja syny. Kredyt. Ale ja navat i na heta nie pahladzieŭ. Prosta ciarpieńnie łopnuła. Ja ž nie ad siabie pisaŭ, a ad kalektyvu. Ciapier presinh idzie nia tolki na mianie jak na kiraŭnika, ale i na ŭčastkovych supracoŭnikaŭ milicyi», — kaža Ihar Vusik.

Milicyjant nia vieryć, što paśla šyrokaha rozhałasu ŭ mas-medyjach adbuducca pazytyŭnyja źmieny.

Ź jahonych słoŭ, raniej milicyjanty skardzilisia va Ŭpraŭleńnie ŭnutranych spraŭ Mahiloŭskaha abłvykankamu. Plonu ad hetaha zvarotu, kaža Ihar Vusik, nie było. Tady ŭ lutym napisali ministru. Była praviedziena pravierka, jakaja nia vyjaviła padstavaŭ dla kryminalnaj spravy suprać kiraŭnictva RAUS pa faktach złoŭžyvańnia ŭładaj ci słužbovymi paŭnamoctvami.

«My navat nia viedajem vynikaŭ razhladu — tolki na słovach. Z adkazam nas nichto nie aznajomiŭ. U ŚMI my źviarnulisia, kab na sytuacyju źviarnuŭ uvahu kiraŭnik dziaržavy. Ja ničoha lišniaha nie kazaŭ. Toje, što niechta z dapamohaj mianie kišeniu nabivaŭ, to ja i heta skazaŭ. Pryjechali supracoŭniki aparatu MUS — my i im dali pakazańni. My realna kazali praŭdu pra toje, što hrošy ŭ nas krali, i z dapamohaj nas», — kaža surazmoŭca.

«Dva z pałovaj miesiacy hetaja pravierka doŭžycca. I vynikaŭ my nia viedajem, — dadaje jon. — A termin słužbovaj pravierki — dva miesiacy. Kali ŭ chodzie pravierki vyjaŭlajucca fakty supraćpraŭnych dziejańniaŭ, niejkich złačynstvaŭ, imhnienna reahujuć. A tut usio narmalna».

39-hadovy Ihar Vusik prasłužyŭ u milicyi bolš za 20 hadoŭ.

«U mianie inšaj prafesii niama. Ja bolš za pałovu žyćcia milicyjant, to bok, akramia jak «pałkaj humovaj machać», bolš ničoha, pa sutnaści, nia ŭmieju. Adukacyja ŭ mianie tolki milicejskaja. Išoŭ u milicyju śviadoma. Prafesija hetaja padabajecca. Ale nadyšoŭ momant, i ciarpieńnie ŭ mianie łopnuła».

Adkaz na paŭtorny zvarot kryčaŭskich milicyjantaŭ padpisaŭ ministar Šunievič. U adkazie havorycca, što padstavaŭ nie daviarać vynikam pravierki, jakuju pravodzili supracoŭniki Ŭpraŭleńnia ŭłasnaj biaśpieki pa Mahiloŭskaj vobłaści, niama.

Ihar Vusik kiruje adździełam achovy pravaparadku i prafilaktyki Kryčaŭskaha rajadździełu milicyi. Pad zvarotam da ministra padpisalisia ŭčastkovyja milicyjanty.

Kanflikt u adździele milicyi vyklikaŭ šyroki hramadzki vodhuk u Kryčavie. Pa słovach redaktara hazety «Volny horad» Siarhieja Niaroŭnaha, mnohija spačuvajuć milicyjantam, jakija navažylisia paŭstać suprać načalstva.

«Ličać padpisantaŭ zvarotu, asabliva Vusika, mužnymi ludźmi, — kaža pra nastroi nasielnictva žurnalist. — Jość i inšyja mierkavańni, jakija zvodziacca da prostaj dumki: «Niachaj vaŭki hryzucca i nadalej».

Pavodle Siarhieja Niaroŭnaha, staŭleńnie žurnalistaŭ «Volnaha horadu» da tych, chto napisaŭ ministru pra paradki ŭ miascovaj milicyi, niaprostaje. Mnohija ź ich, kaža jon, udzielničali ŭ pieraśledzie žurnalistaŭ.

«I nam zrazumieła, čamu milicyjanty nie źviarnulisia da nas. My sočym za sytuacyjaj i bačym, što jany pakul zmahajucca nie z systemaj, a z načalnikam rajadździełu milicyi Čuprynym. Chočacca vieryć u toje, što jany razumiejuć, što nasamreč sprava nie ŭ Čuprynu. Bačna, što ŭ nas systema ŭłady takaja, što abaranić svaje pravy nia mohuć navat milicyjanty. Što ž tady kazać pra zvyčajnych hramadzian, apazycyju! Ciapier jany apynulisia ŭ skury pakryŭdžanych i źniavažanych. Kali paličać nieabchodnym źviarnucca da nas, to žurnalisty «Volnaha horadu» hatovyja dapamahčy padpisantam zvarotu da ministra Šunieviča», — kaža Siarhiej Niaroŭny.

Na prośbu Svabody prakamentavać sytuacyju ŭ Kryčaŭskim RAUS namieśnik načalnika presavaj słužby, načalnik adździełu ŭzajemadziejańnia z elektronnymi ŚMI Ministerstva ŭnutranych spraŭ Hieorhi Jaŭčar adkazaŭ: «Sačycie za sajtam MUS».

U načalnika Kryčaŭskaha RAUS Stanisłava Čupryna ŭziać kamentar pakul nie ŭdałosia.

Kamientary14

Ciapier čytajuć

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?18

Hramadstvaudakładniena18

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?

Usie naviny →
Usie naviny

«Ja nie chaču ŭ zahončyk biełaruščyny». Knyrovič adkazaŭ na krytyku za ŭdzieł u kancercie na Dzień Rasii85

Biełaruska znajšła italjanskuju siamju, jakaja pryniała jaje paśla Čarnobyla. Jana dumała, što italjancy jaje kinuli11

Džordža Miełoni na samicie G7 pachvaliłasia, što pieramahła škodnuju zvyčku4

21‑hadovaha chłopca sa Śvietłahorska pasadzili za palityku. Chłopiec žyŭ u dzietdomie, a niadaŭna sam staŭ baćkam1

Kolkaść abortaŭ u Biełarusi abnaviła histaryčny minimum. Ale na Mahiloŭščynie ich usio bolš4

Brytanski televiadučy Džeremi Kłarksan paviedamiŭ, što ŭ jaho dyjahnastavali rak2

Stała viadoma pra aryšt jašče adnaho kalinoŭca Andreja Siarhiejeva

Najlepšy bambardzir čempijanatu śvietu — aŭtahoł

Novy miem — čałaviek-vientylatar. Časam navat čałaviek-kandycyjanier3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?18

Hramadstvaudakładniena18

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić