Hramadstva33

Čerhi lehkavikoŭ na miažy z Polščaj praciahvajuć raści. Va ŭsim vinavatyja palaki?

Tym časam, jak čerhi hruzavikoŭ na hranicach Biełarusi i ES amal źnikli, na lehkavym kirunku nazirajecca advarotnaja situacyja. Pa infarmacyi Dziaržpahrankamiteta, tolki za minuły tydzień kolkaść lehkavoha transpartu, jaki čakaje ŭjezdu ŭ ES, pavialičyłasia na 71%. Asabliva składanaja situacyja na miežach z Polščaj. «Naša Niva» raźbirałasia, čamu tak adbyvajecca.

Fota: telehram-kanał «Warshawka» — PP «Varšavskij most»

Apošnim časam achvotnym źjeździć u Polšču ŭ pramym sensie davodzicca sutkami stajać u čarzie. Biełaruskija pamiežniki vinavaciać u hetym svaich zamiežnych kaleh, maŭlaŭ, tyja nie vykonvajuć abaviazki i prapuskajuć praź miažu mienš transpartu, čym pavinny heta rabić.

Kali pahladzieć na spravazdaču Dziaržpahrankamiteta, to vyhladaje, što prynamsi na polskim kirunku tak jano i adbyvajecca. 

Ilustracyja: telehram-kanał Pahrankamiteta

U pahraničnym punkcie «Bierastavica-Babroŭniki» polski bok aformiŭ 57% aŭtamabilaŭ ad normy, a ŭ «Brest-Ciarespal» — usiaho 34%

U toj ža čas litoŭski bok, miarkujučy pa hrafikach, nie tolki vykonvaje svaje abaviazki, ale i značna pieravyšaje hetyja pakazčyki va ŭsich punktach propusku za vyklučeńniem «Kamienny Łoh — Miadzininkaj». 

Adnak nievykanańnie polskim bokam damoŭlenaściaŭ pa kolkaści aformlenaha transpartu — tolki adna z pryčyn, čamu ludzi vymušanyja dziasiatki hadzin pravodzić u čerhach.

Pałova pahranpierachodaŭ zakrytaja

Sprava ŭ tym, što da pandemii COVID-19 na biełaruska-polskaj miažy funkcyjanavali šeść aŭtadarožnych punktaŭ propusku, ciapier takich zastałosia tolki try. Adzin ź ich praduhledžany vyklučna dla ruchu hruzavoha transpartu. Praz heta vynikaje, što zamiest raniejšych piaci punktaŭ dla lehkavikoŭ zastajucca dasiažnymi tolki dva: «Brest-Ciarespal» i «Bierastavica-Babroŭniki». Ahulnaja prapusknaja zdolnaść ich składaje 2600 lehkavikoŭ u sutki. 

Punkty propusku «Piasčatka-Pałoŭcy» i «Damačava-Kukuryki» zastajucca zakrytymi ŭžo bolš jak dva hady. Ich ahulnaja prapusknaja zdolnaść składała 1300 lehkavikoŭ u sutki. 

Spravakavany biełaruskimi ŭładami kryzis z uciekačami i situacyja, jakaja skłałasia ŭ mižnarodnym multyfunkcyjanalnym punkcie propusku «Bruzhi», pryviała da taho, što polski bok pryniaŭ rašeńnie spynić pracu hetaha pamiežnaha punktu z 21 listapada 2021 hoda. Prapusknaja zdolnaść «Bruzhoŭ» składała 1600 lehkavych i 580 hruzavych aŭto ŭ sutki. 

Takim čynam, ahulnaja prapusknaja zdolnaść punktaŭ propusku na biełaruska-polskaj hranicy skaraciłasia z 5500 mašyn u sutki da 2600. 

Kali nie pahłyblacca ŭ sutnaść prablemy, možna pryjści da vysnovy, što ŭ joj vinavaty vyklučna polski bok. Pakolki farmalna ŭsie try punkty propusku byli zakrytyja pa inicyjatyvie Polščy. Kavidnyja ž abmiežavańni ŭžo daŭno źniatyja, dy navat i łahier uciekačoŭ u «Bruzhach» likvidavali jašče 22 sakavika. Ale da źniaćcia kavidnych abmiežavańniaŭ i zakryćcia łahiera dla ŭciekačoŭ Biełaruś paśpieła stać suahresaram u vajnie z Ukrainaj.

Pa hetaj i inšych pryčynach napružanaść pamiž aficyjnymi Minskam i Varšavaj tolki praciahvaje raści, tamu naŭrad ci varta raźličvać na toje, što polski bok pojdzie na adkryćcio raniej zakrytych pahraničnych punktaŭ.

Čamu tak šmat ludziej jedzie ŭ Polšču?

Mnohija z tych, chto ciapier staić u šmatkiłamietrovych «kalejkach» u Polšču, — ludzi, dla jakich pajezdki praź miažu nie što inšaje, jak praca.

«Kaniečnie, jość tyja, chto jedzie tudy z turystyčnymi metami abo naviedać svajakoŭ i siabroŭ ci naohuł jedzie dalej na Zachad, ale vialikaja častka — heta «čaŭnaki» i kantrabandysty, jakija zarablajuć na hetym hrošy. Tamu pakul u krainie niama hodnych zarobkaŭ, a pajezdki ŭ Polšču mohuć prynosić vialikija pa biełaruskich mierkach hrošy, čerhi nikudy nie źniknuć», — miarkuje surazmoŭca. 

Apošnim časam źjavilisia i pradprymalnyja hramadzianie, jakija zarablajuć nie na pieravozie kantrabandy praź miažu, a na samich čerhach. Jak paviedamlajuć u ŚMI, u zaležnaści ad addalenaści košt miesca ŭ čarzie pradajecca pa cenach ad 50 rubloŭ da 100 jeŭra. 

Miesca ŭ čarzie možna zabraniravać taksama anłajn praź dziaržaŭny servis. Košt pasłuhi — 1 bazavaja (32 rubli). Ale vychapić volnaje miesca niaprosta. Tak, naprykład, pa stanie na 16 hadzin 4 žniŭnia ŭ punkcie propusku «Bierastavica» ŭsie miescy raspradadzienyja na tydzień napierad. U punkcie propusku «Brest» na toj čas zastavałasia kala dziasiatka broniaŭ na 11 žniŭnia. Usie raniejšyja daty i hadziny ŭžo vykuplenyja. 

Fota: skrynšot z sajta belarusborder.by

«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny

PADTRYMAĆ

Čytajcie taksama: 

Na biełaruskich miežach amal źnikli čerhi z hruzavikoŭ. Čamu tak adbyvajecca?

Miljony dalaraŭ štomiesiac. Kolki Biełaruś zarablaje na miažy 

Kamientary3

  • Dryn
    05.08.2022
    Pora užie voobŝie było zakryť hranicu dla vsiech. Začiem vpuskať hraždan strany-ahriessora??
  • V tiemie
    05.08.2022
    Voobŝie otkrytaja hranica s «triesnuvšim chrustalnym sosudom» na polskom napravlenii objaśniajetsia tolko mierkantilnymi intieriesami v Podlaskom vojevodstvie. V tom žie Biełostokie takoje količiestvo hipierov rassčitano isklučitielno na našiestvije so storony RB. Novyj avtovokzał oni by tožie nie stali stroiť, a tak i žieleznodorožnyj vokzał obnovili. To jesť vieś Biełostok zatočien pod torhovlu s biełorusami. I pri zakrytoj hranicie im nie s kiem torhovať. Poetomu i štampujut humanitarnyje vizy, potom pri pomoŝi posriednikov eti žie vizy pierieprodajutsia, chorošij biźnies.
  • maple
    06.08.2022
    Dryn, nie pišitie bried. Ludiej b́jut, ubivajut, sažajut, a Vy priedłahajetie im jeŝio i hranicu zakryť. V čiom łohika? Ładno Ukraincy v poryvie hnieva, no počiemu takoje pišut biełarusy? 

Ciapier čytajuć

Błohier Siaroha z Rasii pryjechaŭ na Zybickuju z kachanaj błohierkaj Aniečkaj. Vynik: źbity im biełarus u komie, a Siaroha na 5,5 hoda za kratami32

Błohier Siaroha z Rasii pryjechaŭ na Zybickuju z kachanaj błohierkaj Aniečkaj. Vynik: źbity im biełarus u komie, a Siaroha na 5,5 hoda za kratami

Usie naviny →
Usie naviny

Jubilejny žeton minskaha mietro pradajuć za vialikuju canu1

Hałoŭnaja redaktarka homielskaj rajonki pakajałasia za toje, što abvinavaciła hurt «Drazdy»16

Jak z chaty zrabić barnchaŭs? Voś jaki varyjant jość kala Minska

Nasta Daškievič raspaviała pra dzień śmierci Alesia Puškina — «dzień, kali ŭ Biełarusi bol pamnožyŭsia na bol»2

Viadomy aŭtadyzajnier, stvaralnik abličča BMW X5 i X6 atrymaŭ rasijskaje hramadzianstva6

Archieołahi znajšli ŭ Ružanach dźvie viežy zamka Sapiehaŭ

Pajšoŭ na piensiju dyrektar Nacyjanalnaha archiva1

Dadomu da Sašy Filipienki prychodzili siłaviki praz spravu EHU1

Jak Japonija stała zručnaj bazaj dla rasijskich špijonaŭ1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Błohier Siaroha z Rasii pryjechaŭ na Zybickuju z kachanaj błohierkaj Aniečkaj. Vynik: źbity im biełarus u komie, a Siaroha na 5,5 hoda za kratami32

Błohier Siaroha z Rasii pryjechaŭ na Zybickuju z kachanaj błohierkaj Aniečkaj. Vynik: źbity im biełarus u komie, a Siaroha na 5,5 hoda za kratami

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić