Z novaha navučalnaha hodu ŭ siarednich škołach historyju Biełarusi možna budzie vykładać pa-rasiejsku. Dahetul uzakonienaje było tolki biełaruskamoŭnaje vykładańnie.
Z novaha navučalnaha hodu ŭ siarednich škołach historyju Biełarusi možna budzie vykładać pa-rasiejsku. Dahetul uzakonienaje było tolki biełaruskamoŭnaje vykładańnie.
Rašeńnie pra pieravod, padrychtavanaje Ministerstvam adukacyi, nadrukavana ŭ «Nastaŭnickaj haziecie». Havorka ŭ im, što praŭda, viadziecca tolki pra 9--10-ja klasy 12-hodki. Rasiejskamoŭnyja škoły zmohuć sami vybirać movu, na jakoj nastaŭniki buduć raspaviadać vučniam pra Vitaŭta, Kupału i Łukašenku. Daznacca pryčynaŭ takoha pieravodu ŭ čynoŭnikaŭ ministerstva ciapier niemahčyma: jany spasyłajucca na toje, što raspracoŭščyca rašeńnia Nadzieja Hanuščanka syšła ŭ adpačynak. I dadajuć: «Dziaržaŭnyja movy dźvie. U čym prablema?»
Varta zaznačyć, adnak, što da 1 vieraśnia pavinien źjavicca i adpaviedny zahad Minadukacyi, i vyjści z druku rasiejskamoŭnyja padručniki. A heta značyć, što rašeńnie rychtavałasia zahadzia.
Pra namier uźniać chvalu pratestaŭ zajaviła Tavarystva biełaruskaj movy. Na dumku jaho kiraŭnika Aleha Trusava, idzie čarhovaja pravierka biełaruskaha hramadztva na «vašyvaść»: źjamo my hetuju abrazu ci aburymsia?
Na dumku Trusava, ahulny front supracivu ministerskamu rašeńniu mohuć skłaści vučni, baćki i nastaŭniki: «Nastaŭnika nichto nie prymusić vykładać pa-rasiejsku. A ŭ jaho ž užo ŭsie navučalnyja plany j raspracoŭki zroblenyja pa-biełarusku».
Kamientary