Śviet

U Rumynii znoŭ prachodziać prezidenckija vybary. Pieršaja sproba nie ŭdałasia z-za padazreńniaŭ ab rasijskim umiašańni

4 traŭnia ŭ Rumynii prachodzić pieršy tur prezidenckich vybaraŭ. Heta druhaja sproba krainy abrać prezidenta, paśla taho jak u listapadzie minułaha hoda Kanstytucyjny sud admianiŭ vyniki honki, u jakoj pieramahaŭ prarasijski kandydat Kelin Džardžesku.

4 traŭnia ŭ Rumynii prachodzić pieršy tur prezidenckich vybaraŭ. Fota: AP Photo / Vadim Ghirda

Ułady Rumynii śćviardžajuć, što majuć raźvieddadzienyja, jakija paćviardžajuć umiašańnie zamiežnych dziaržaŭ, u pryvatnaści Rasii, u chod papiarednich vybaraŭ.

Rumynskaja raźviedka zajaviła, što kraina źjaŭlajecca abjektam «ahresiŭnych» hibrydnych dziejańniaŭ Rasii, u tym liku kibierataki, uciečki infarmacyi i dyviersii.

Na hety raz u vybarach udzielničajuć 11 zarehistravanych kandydataŭ (čaćviora niezaležnyja). Minułym razam pretendentaŭ na prezidenckuju pasadu było 13.

U adsutnaść Kelina Džardžesku, prezidenckija vybary 4 traŭnia nabyli typovy dla Jeŭropy charaktar.

Apytańni hramadskaj dumki staviać na pieršaje miescy Džordže Simijona, staršyniu pravaha i nacyjanalistyčnaha Aljansa za jadnańnie rumynaŭ (Alianța pentru Unirea Românilor). 

38-hadovy Simijon, jaki adnosna niadaŭna źjaviŭsia na palityčnaj arenie, vystupaje za abjadnańnie Rumynii i Małdovy. U astatnim jahonyja palityčnyja pohlady blizkija da tych, jakich trymajucca Džordža Miełoni i «Alternatyva dla Hiermanii». Temaj jahonaj mahistarskaj pracy byli «Złačynstvy kamunistyčnaha režymu».

Za vychad u druhi tur zmahajucca taksama dva pravacentryskija kandydaty. Heta Kryn Antaniesku i Nikušor Dan.

Kansiervatara Antaniesku padtrymlivaje ŭradavaja kaalicyja, što składajecca ź levacentrystaŭ sacyjał-demakrataŭ, pravacentrystaŭ z kansiervatyŭnaj Nacyjanał-libieralnaj partyi (NŁP) i partyi vienhierskaj nacyjanalnaj mienšaści. 65-hadovy Antaniesku raniej uvachodziŭ u NŁP i byŭ śpikieram Sienata, jon pravieranaja fihura na rumynskim palityčnym poli.

55-hadovy Dan — prymar, heta značyć mer stalicy krainy, Bucharesta. Dan raniej uznačalvaŭ libieralny Sajuz za ŭratavańnie Rumynii (SUR), adnak na vybary idzie jak niezaležny i antymejnstrymavy kandydat.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?16

Hramadstvaudakładniena16

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?

Usie naviny →
Usie naviny

U Varšavie zamiežnikaŭ praviarali «patrulnyja» ŭ formie, jakija nie majuć dačynieńnia da dziaržaŭnych orhanaŭ11

«Ja nie chaču ŭ zahončyk biełaruščyny». Knyrovič adkazaŭ na krytyku za ŭdzieł u kancercie na Dzień Rasii84

Biełaruska znajšła italjanskuju siamju, jakaja pryniała jaje paśla Čarnobyla. Jana dumała, što italjancy jaje kinuli11

Džordža Miełoni na samicie G7 pachvaliłasia, što pieramahła škodnuju zvyčku4

21‑hadovaha chłopca sa Śvietłahorska pasadzili za palityku. Chłopiec žyŭ u dzietdomie, a niadaŭna sam staŭ baćkam1

Kolkaść abortaŭ u Biełarusi abnaviła histaryčny minimum. Ale na Mahiloŭščynie ich usio bolš4

Brytanski televiadučy Džeremi Kłarksan paviedamiŭ, što ŭ jaho dyjahnastavali rak2

Stała viadoma pra aryšt jašče adnaho kalinoŭca Andreja Siarhiejeva

Najlepšy bambardzir čempijanatu śvietu — aŭtahoł

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?16

Hramadstvaudakładniena16

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić