Jana ciahniecca čatyry hady i try z pałovaj miesiacy.

Vajna va Ukrainie dahnała pa praciahłaści Pieršuju suśvietnuju, jana pačałasia 24 lutaha 2022 hoda i ciahniecca ŭžo 1567 dzion.
Pieršaja suśvietnaja pačałasia 28 lipienia 1914 hoda (Rasijskaja Impieryja ŭstupiła ŭ vajnu 1 žniŭnia) i praciahvałasia da 11 listapada 1918 hoda i zakončyłasia Kampjenskim pieramirjem.
Što praŭda, maštab toj vajny, jakaja atrymała nazvu Vialikaj, u Rasijskaj impieryi da 1917 hoda Vialikaj Ajčynnaj, u SSSR i Maksima Hareckaha — Impieryjalistyčnaj.
Jana zakranuła nie tolki terytoryju ŭ Jeŭropie, ale i niekatoryja terytoryi ŭ Afrycy i Azii, a ŭdzieł brali 38 krain, u tym liku ZŠA, Brytanija, Kanada, Aŭstralija, na terytoryi jakich bajavyja dziejańni nie vialisia). Zahinuli tady i źnikli bieź viestak kala 18 z pałovaj miljonaŭ čałaviek.
Učora hałoŭnakamandujučy USU Alaksandr Syrski zajaviŭ, što ŭ USU vyzvalili amal na 100 kvadratnych kiłamietraŭ bolš, čym stracili.
Druhaja suśvietnaja vajna ciahnułasia roŭna šeść hadoŭ i dva dni.
«U mianie tolki adna mara — viarnuć svajho Dzimku». Maci byłoha palitviaźnia Dźmitryja Hopty raskazvaje pra novuju biadu syna. I prosić zamaŭlać u jaje bolš tortaŭ, kab spravicca
Kamientary