Ekanomika11

«Biełaruśkalij» skaračaje vytvorčaść i pieravodzić rabočych na dźvie traciny akłada

AAT «Biełaruśkalij» skaračaje vytvorčaść i pieravodzić rabočych na dźvie traciny akłada, paviedamiŭ BiełaPAN namieśnik hiendyrektara pradpryjemstva pa ideałahičnaj rabocie i kadrach Anatol Machłaj.

Pavodle jaho słoŭ, «heta źviazana ź pieravytvorčaściu»: na pradpryjemstvie ciapier pracujuć dva rudniki z čatyroch.

Jak paviedamlałasia raniej, ekspart «Biełaruśkalija» skłaŭ u studzieni-lipieni 2013 hoda 1,38 młrd. dołaraŭ. Takim čynam, u paraŭnańni z anałahičnym letašnim pieryjadam ekspart u hrašovym vyražeńni źniziŭsia na 23,5%.
U toj ža čas u fizičnym vyražeńni ekspart zachavaŭsia na ŭzroŭni minułaha hoda. Pavodle źviestak «Biełaruśkalija», za studzień-lipień 2013 hoda abjom vytvorčaści kalijnych uhnajeńniaŭ u naturalnym padliku skłaŭ 4,9 młn. ton.

Jak paviedamiŭ na pres-kanfierencyi 19 žniŭnia hiendyrektar «Biełaruśkalija» Valeryj Kiryjenka, «pakupniki zaniali čakalnuju pazicyju, i ŭ suviazi z hetym novyja kantrakty na nabyćcio kalijnych uhnajeńniaŭ pakul nie zaklučajucca». «Čamu rynak miortvy? Niama cenavoha dna. Navošta kuplać, kali zaŭtra nazavuć canu mienšuju?» — zajaviŭ Kiryjenka, charaktaryzujučy pavodziny pakupnikoŭ kalijnych uhnajeńniaŭ.

Na jaho dumku, «Urałkalij» zajaŭlaŭ ab chutkim źnižeńni cen na kalijnyja ŭhnajeńni, raźličvajučy, što «Biełaruśkalij» pačnie ruchać ceny ŭniz. «My nie dapuścili dempinhu i nie pojdziem na heta», — padkreśliŭ Kiryjenka.

Jon adznačyŭ, što paśla spynieńnia supracoŭnictva z «Urałkalijem» kampanija stała stvarać ułasnuju zbytavuju sietku i ŭžo vyznačyła dla siabie niekatorych partnioraŭ. «My nie vyklučajem mahčymaści vykarystańnia trejderaŭ na asobnych rynkach pry poŭnym kantroli cenavoj palityki», — skazaŭ hiendyrektar. U pryvatnaści, «Biełaruśkalij» maje namier pradavać svaju pradukcyju praz katarskuju kampaniju «Muntadžat». «U kancy žniŭnia my atrymajem ad katarskaj kampanii prapanovy pa canie, abjomie, rynku. Budziem hladzieć», — skazaŭ Kiryjenka.

«Biełaruśkalij» źjaŭlajecca adzinym vytvorcam chłorkaliju ŭ Biełarusi i adnym z najbujniejšych pastaŭščykoŭ kalijnych uhnajeńniaŭ na suśvietny rynak. Svaju pradukcyju pradpryjemstva ciapier realizuje praź Biełaruskuju kalijnuju kampaniju, suzasnavalnikam jakoj vystupaje. Dola «Biełaruśkalija» ŭ suśvietnaj vytvorčaści kalijnych uhnajeńniaŭ składaje kala 15%. Śpisačnaja kolkaść piersanału na 1 žniŭnia 2013 hoda — 19,8 tys. čałaviek.

Kamientary1

Ciapier čytajuć

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?18

Hramadstvaudakładniena18

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?

Usie naviny →
Usie naviny

«Vielmi cikavyja zajavy sajuźnika Pucina». Kiraŭnik MZS Hiermanii adreahavaŭ na zajavy Łukašenki pra vajnu va Ukrainie7

U Varšavie zamiežnikaŭ praviarali «patrulnyja» ŭ formie, jakija nie majuć dačynieńnia da dziaržaŭnych orhanaŭ11

«Ja nie chaču ŭ zahončyk biełaruščyny». Knyrovič adkazaŭ na krytyku za ŭdzieł u kancercie na Dzień Rasii85

Biełaruska znajšła italjanskuju siamju, jakaja pryniała jaje paśla Čarnobyla. Jana dumała, što italjancy jaje kinuli11

Džordža Miełoni na samicie G7 pachvaliłasia, što pieramahła škodnuju zvyčku4

21‑hadovaha chłopca sa Śvietłahorska pasadzili za palityku. Chłopiec žyŭ u dzietdomie, a niadaŭna sam staŭ baćkam1

Kolkaść abortaŭ u Biełarusi abnaviła histaryčny minimum. Ale na Mahiloŭščynie ich usio bolš4

Brytanski televiadučy Džeremi Kłarksan paviedamiŭ, što ŭ jaho dyjahnastavali rak2

Stała viadoma pra aryšt jašče adnaho kalinoŭca Andreja Siarhiejeva

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?18

Hramadstvaudakładniena18

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić