Śviet

MVF pryśpiešvaje ŭschodnija krainy Jeŭrasajuzu ŭvieści jeŭra

U ŚMI apublikavany kanfidencyjnyja prapanovy MVF pa baraćbie ŭ kryzisam va Ŭschodniaj Jeŭropie.

U ŚMI apublikavany kanfidencyjnyja prapanovy MVF pa baraćbie ŭ kryzisam va Ŭschodniaj Jeŭropie.

Kryzis u Jeŭraźviazie moža baluča adbicca na valutach Uschodniaj i Centralnaj Jeŭropy. U suviazi z takoj niebiaśpiekaj Mižnarodny valutny fond pierajści na jeŭra navat biez farmalnaha dałučeńnia da jeŭrazony. Jeŭrazona moža pasłabić svaje praviły ŭstupleńnia i pryniać hetyja krainy jak kvazi-siabroŭ.

«Uviadzieńnie jeŭra ŭ krainach Jeŭraźviazu pryviało b da značnych pieravah u vypłacie zavyšanych zapazykaŭ u zamiežnaj valucie. Biez uviadzieńnia jeŭra zamiežnaja zapazyčanaść niekatorych krainaŭ vykliča patrebu značnaha skaračeńnia biudžetnych raschodaŭ, i heta prytym, što palityčnaje supraćstajańnie niaŭchilna ŭzrastaje», — havorycca ŭ dakładzie MVF.

Publikacyja hetaha kanfidencyjnaha dakładu, što byŭ padrychtavany kala miesiaca nazad, moža ŭźniać novyja debaty ab stratehijach dapamohi Centralnaj i Uschodniaj Jeŭropie.

Choć ŭdzielniki samitu G20 akreślili jaho jak «paśpiachovy», prablemy Uschodniaj Jeŭropy zastajucca. Siarod ich – recesija, što praciahvaje pahłyblacca, niežadańnie Ukrainy i Łatvii pravodzić u žyćcio reformy, pradpisanyja MVF, i niazdolnaść Vienhryi sfarmavać dziejazdolny ŭrad.

Dadzieny dakład byŭ padrychtavany dziela padtrymki kampanii MVF, Suśvietnaha banka i Jeŭrapiejskaha banka rekanstrukcyi i raźvićcia, metaj jakoj było zaklikać Jeŭrasajuz i ŭschodniejeŭrapiejskija krainy vypracavać rehijanalnuju antykryzisnuju stratehiju. Adnak kampanija była prypynienaja praz apazicyju zachodnich i ŭschodnich krain Jeŭropy.

Siabry jeŭrazony taksama suprać spraščennyja praviłaŭ dałučeńnia da jeŭrazony, jakija prapanavaŭ Jeŭrapiejski centralny bank.

Dakład aceńvaje «finansavuju dziru» - “kiepskija” zapazyčanaści mižnarodnych finansavych instytucyj, Jeŭraźviazu i ŭradaŭ – u 123 miljardy dalaraŭ sioleta i 63 miljardy nastupnym hodam, što ŭ vyniku składzie 186 miljardaŭ dalaraŭ.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień79

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień

Usie naviny →
Usie naviny

U rasijskaj Pienzie prajšli masavyja abłavy na mužčyn, jakija nie stali na vajskovy ŭlik11

Ułady Vieniesueły pačali dyjałoh z apazicyjaj7

U 29 hadoŭ pamior pradziusar Drejka i Biejonsie Tej Kit

U Biarozie viarnulisia da adnaŭleńnia znakamitaha klaštara kartezijancaŭ7

Kanada dekłasavała Katar, a Mieksika pieršaj vyjšła ŭ płej-of2

Čamu asobnyja abjekty sa śpisa Suśvietnaj spadčyny JUNIESKA zmahajucca za vyklučeńnie ź jaho?2

Reštki staradaŭniaha budynka i artefakty XVII stahodździa znajšli ŭ centry Pinska kamunalniki

Pamior historyk Karła Hinzburh, jaki pisaŭ pra žyćcio tych, kaho zvykli nie zaŭvažać

Svaimi ž rukami. Kryšku reziervuara Maskoŭskaha NPZ mahła padarvać rasijskaja rakieta SPA14

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień79

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić