Kamientar na apošnija padziei ŭ Miensku ahladalnika radyjo «Svaboda» Vitala Portnikava.
Kamentar na apošnija padziei ŭ Miensku ŭkrainskaha analityka i ahladalnika Radyjo Svaboda Vitala Portnikava na sajcie K2K News.
Źbityja i zatrymanyja kandydaty ŭ prezydenty, šum płoščy, kroŭ na mienskim śniezie… Z palityka, jaki zaihryvaje z Eŭropaj i havoryć pra reformy, jaki sprabuje supraćstajać rasiejskamu cisku, Alaksandr Łukašenka znoŭ imkliva pieratvarajecca ŭ «apošniaha dyktatara» staroha kantynentu. Miarkujučy pa tym, što adbyvajecca,
Nia viedaju, ci možna ździŭlacca tamu, što adbyvajecca ŭ biełaruskaj stalicy ŭ dzień prezydenckich vybaraŭ.
U rešcie rešt, tak i pavinna być, kali ŭ centry Eŭropy palityk imkniecca ŭtrymlivać uładu da biaskoncaści, mianiajučy pad siabie zakony i prymušajučy suhramadzianaŭ hałasavać za svoj strach.
Tak i pavinna być, kali zachavańnie ŭłady Łukašenki — jaho adzinaja meta i adzinaja meta ŭsiaho ŭładnaha aparatu.
Adnak užo ŭ paniadziełak aparat — kali nia ŭvieś, to prynamsi važnaja jaho častka — zadumajecca ab tym, nakolki metazhodna zachoŭvać uładu dyktatara, jaki stareje i stračvaje chvatku. Razhonam ludziej na płoščy Niezaležnaści i čarhovaj falsifikacyjaj vybaraŭ Łukašenka znoŭ pazbaviŭ siabie mahčymaści maneŭru va ŭzajemaadnosinach z Eŭropaj, znoŭ staŭ zakładnikam rasiejskich kiraŭnikoŭ, jakija jaho nienavidziać. U Maskvie ž zaŭsiody, kali Łukašenka stračvaje mahčymaść maneŭravać, pačynajuć aktyŭna dziejničać u kirunku demantažu samoj biełaruskaj dziaržaŭnaści i źnižeńnia aŭtanomii kiraŭnictva krainy. Heta absalutna niavyhadna Łukašenku, ale jamu, moža być, prosta ŭžo niama kudy dziecca. I heta niavyhadna ŭsim, chto za im staić, tamu što nichto z hetych ludziej nia choča i nia budzie pracavać u administracyi Biełaruskaj federalnaj akruhi. Tak, i jość jašče narod, jaki hatovy vychodzić na płoščy — i hetych ludziej niamała, ich usio bolš. I siarod hetaha narodu ŭsio bolš tych, chto vyras u Biełarusi — maładych ludziej, dla jakich mienavita Biełaruś — Radzima, a nie mityčny Saviecki Sajuz abo susiedniaja Rasieja.
Jak ni dziŭna, luboj biełaruskaj elicie pa darozie z hetym narodam. A Łukašenku — užo nie pa darozie.
Jon moža ŭtrymać uładu jašče na niejki čas, ale rana ci pozna sutykniecca z prykrym adkryćciom: jaho zdaduć svaje. Jany, a nia źbity padonkami paet Uładzimier Niaklajeŭ abo inšyja apazycyjnyja aktyvisty — hałoŭnaja pahroza dla «baćki». Apazycyjanery mahli b pravieści jaho na hanarovuju pensiju. Svaje — całkam zdolnyja pasadzić jaho ŭ niejki viertalot, jaki vybuchnie
-
«Ja nie chaču ŭ zahončyk biełaruščyny». Knyrovič adkazaŭ na krytyku za ŭdzieł u kancercie na Dzień Rasii
-
Fiaduta pra Aŭtuchoviča: U dvoryku «Amierykanki» jon uparta rabiŭ praktykavańni, imknučysia padtrymlivać siabie ŭ formie
-
Ci jość siarod siłavikoŭ u turmach i kałonijach dobryja ludzi? Adkazvaje Łosik
Ciapier čytajuć
Novyja detali źniknieńnia Anatola Kotava. Jachta ź im źmianiła kurs na Abchaziju, dzie jaho vyvieli supracoŭniki FSB. Ale vykradańnie ci insceniroŭka?
Kamientary