Hramadstva9090

«Fašistvujuŝije rukovoditieli, ujmitieś!»

Pensijaniery i BRSM raspačali štodzionnyja akcyii la Hieneralnaha konsulstva Estonii ŭ Miensku. Artykuł Źmitra Pankaŭca i fotarepartaž Julii Daraškievič.

U piatnicu byŭ druhi dzień pikietavańnie Hieneralnaha konsulstva Estonii ŭ Miensku. U pieršy dzień da budynku na 2-m zavułku Kalcova pryjšło čałaviek 40‑50. Pensijanery i moładź. Trymali ŭ rukach transparanty, dziaržaŭnyja ściahi, ściahi SSSR.

Padychodžu da adnaho maładziona, jaki trymaje ŭ rukach saviecki štandar, pytajusia, ci za adnaŭleńnie jon SSSR? «Nia viedaju, ja tam praktyčna nia žyŭ», ‑‑ kaža jon. «Dyk a ściah tady dla čaho?» «Dziadula paprasiŭ patrymać». U hety samy momant padlataje toj samy dziadula, jaki pačynaje raskazvać, što absalutna va ŭsich byłych krainach Sajuzu vystupajuć jaho ŭźjadnańnie. Pazycyja dzieda mnie jasnaja, a voś maładziona nie da kanca. «Dyk ty taksama chočaš, kab u nas byŭ Saviecki Sajuz?» — nie zdajusia ja. «Starejšyja kažuć, što tam dobra žyłosia, tamu moža i «za». Paśla chłopiec pačynaje kazać, što kiepska, kaniečnie, što ŭ nas nia budzie svajoj chakiejnaj kamandy i takoje padobnaje. Praz paru chvilinaŭ jon addaje ściah nazad dziadulu, a sam idzie ŭbok.

Niejki veteran vajny pakazvaje chłopcam i dzieŭkam vyrazki sa starych hazet, tłumačyć, jaki mienavita pomnik źnieśli, raskazvaje pra Estoniju. Adzin pacan urešcie nie vytrymlivaje i pytajecca ŭ veterana: «A Estonija miažuje ź Biełaruśsiu»?

Padajecca, što ŭ akcyi mała drajvu, nia tak jak pazaletaś la polskaha pasolstva, kali štodnia piłavali bierviano. Usio mlava i biezynicyjatyŭna.

Pakul adna častka trymaje pikiet, inšyja adpačyvajuć na travie, palać cyharety, žartujuć. Praz peŭny pramiežak času mianiajucca. Moładź — navučency industryjalna‑pedahahičnaha kaledžu. Z ranicy jany pikietujuć, paśla abiedu iduć na praktyku. Pierakonvajuć mianie, što ŭsie pryjšli pa svajoj voli.

Pytajusia ŭ dziaŭčyny, jakaja trymaje transparant «Fašistvujuŝije rukovoditieli Estonii ujmitieś!», što jana razumieje pad fašyzmam. Kaža toje, što adbyvajecca ŭ Estonii. Iznoŭ pytajusia, a što tam adbyvajecca. Fašyzm, kaža.

Pensijanery pačynajuć kryčać na maładych, kab nie razmaŭlali z «beenefaŭskim» žurnalistam. Padskokvajuć kiraŭniki jačejek BRSM, na lubyja maje pytańni adkazvajuć sami, nie dajučy vykazacca inšym. Pytajusia, jakuju arhanizacyju pradstaŭlajuć. Adkazvajuć, što nijakuju, prosta pryjšli vykazać svaje mierkavańni. A na pracu ci vučobu moładzi nia treba? Kažuć, što kali moładzi treba vykazać svaje pohlady, to možna i prapuścić zaniatki.

Akcyi arhanizoŭvajuć KPB, pytajusia ŭ adnaho z kamunistaŭ, a ci narmalna, što ŭčora byli partrety Stalina? Maŭčyć, a paśla havoryć, što nie pahonim ža my ich, kali jany siudy pryjšli. Chaču vyśvietlić ichniuju pazycyju adnosna Stalina. Ničoha nie adkazvajuć, bo ŭžo pačynajuć zhortvacca.

Dzieści a 12:30 pikietoŭcy pačynajuć vielmi nierašuča i mlava skandziravać: «Hańba». Potym razychodziacca. Da 10 traŭnia abiacajuć prychodzić štodnia.

Źmicier Pankaviec

Zdymki Julii Daraškievič

Kamientary90

Ciapier čytajuć

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień79

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień

Usie naviny →
Usie naviny

U rasijskaj Pienzie prajšli masavyja abłavy na mužčyn, jakija nie stali na vajskovy ŭlik11

Ułady Vieniesueły pačali dyjałoh z apazicyjaj7

U 29 hadoŭ pamior pradziusar Drejka i Biejonsie Tej Kit

U Biarozie viarnulisia da adnaŭleńnia znakamitaha klaštara kartezijancaŭ7

Kanada dekłasavała Katar, a Mieksika pieršaj vyjšła ŭ płej-of2

Čamu asobnyja abjekty sa śpisa Suśvietnaj spadčyny JUNIESKA zmahajucca za vyklučeńnie ź jaho?2

Reštki staradaŭniaha budynka i artefakty XVII stahodździa znajšli ŭ centry Pinska kamunalniki

Pamior historyk Karła Hinzburh, jaki pisaŭ pra žyćcio tych, kaho zvykli nie zaŭvažać

Svaimi ž rukami. Kryšku reziervuara Maskoŭskaha NPZ mahła padarvać rasijskaja rakieta SPA14

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień79

Zialenski: Daju Łukašenku tydzień

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić