Zdaroŭje11

Majecie prablemy sa snom? Voś niekalki sposabaŭ, jak ich pazbavicca

Chto z nas nikoli nie sutykaŭsia ź biessańniu? Na ščaście, jość praviły, dziakujučy jakim možna značna pavysić svaje šansy na dobry son. Lea Ajryš, ekśpiertka pa snu z amierykanskaha Univiersiteta Paŭnočnaj Dakoty, patłumačyła dla New York Times, jak jana sama zabiaśpiečvaje sabie dobry adpačynak nočču.

Fota: pixabay.com

Ekśpiertka tłumačyć, što dla dobraha snu važna adsočvać jahonuju jakaść. Sama Ajryš, kali pračynajecca ranicaj, analizuje, jak jana spała i jak na jaje son paŭpłyvała toje, što jany rabiła minułym viečaram. Vyvučać heta možna z dapamohaj śpiecyjalnych hadžetaŭ ci mabilnych dadatkaŭ dla adsočvańnia snu.

Daśledavańni pakazvajuć, što my lepš śpim, kali ŭ spalni chaładnavata. Tamu, raić doktarka Ajryš, važna pravilna padbirać paścielnuju bializnu, kab vam nie było zanadta horača spać. Kali ŭ spalni čysta i prybrana, heta taksama spryjaje dobramu adpačynku.

Ajryš ličyć, što telefony — vorahi snu. Svoj mabilny ekśpiertka nočču kładzie na inšym kancy pakoju ad siabie, tak, kab jana nie mahła prosta daciahnucca da jaho z łožka. Doma ŭ daśledčycy žyvie sabaka, i joj davodzicca zamykać jaho na noč u inšym pakoi, bo inakš sabaka kładziecca na łožak da haspadaroŭ i pieraškadžaje im spać.

Ekśpiertka raskazvaje, što kali vy žadajecie dobra spać, vam treba ŭličvać heta pry płanavańni vašaha času. Sama Ajryš časta płanuje svaje sustrečy ź siabrami tak, kab jany nie pieraškadžali jaje nieabchodnaści dastatkova adpačyvać, a nie naadvarot.

Narešcie, amierykanka viedaje pa sabie, što dapamahaje joj lepš spać, a što — škodzić adpačynku. Kafiein nie ŭpłyvaje na jaje son, a voś praca dapazna jamu pieraškadžaje, tamu ekśpiertka starajecca skančać pracu ŭ čas, kab potym spakojna nastroicca na son. Jana raić nazirać za saboj, viedać, što pieraškadžaje vašamu snu, i ŭstrymlivacca ad hetaha ŭviečary.

Pavodzicie siabie jak ehaist? Napeŭna, vy prosta mała śpicie

Jak chutka zasnuć, kali vam treba rana ŭstavać

Nijakaj biassońnicy: prapanujem mietad, ź jakim vy možacie zasnuć za chvilinu

Kamientary1

  • Maksim Dizajnier
    12.09.2022
    100-200 hramm vodiary: v zavisimosti ot tiempieramienta i lebido. Mnie v aptiekie tak i skazali. Začiem vam eti antidiepriessanty, eto dla łochov, razoritieś. Łučšie vypiejtie vodki. No jesť v etom sposobie odin pobočnyj effiekt - istieriki borŝievarki. Pośle prijema kapiel, połkovnik trudno poddajetsia drieśsirovkie. I vmiesto Čas suda pridiesia smotrieť futboł.

Ciapier čytajuć

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?18

Hramadstvaudakładniena18

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?

Usie naviny →
Usie naviny

«Vielmi cikavyja zajavy sajuźnika Pucina». Kiraŭnik MZS Hiermanii adreahavaŭ na zajavy Łukašenki pra vajnu va Ukrainie7

U Varšavie zamiežnikaŭ praviarali «patrulnyja» ŭ formie, jakija nie majuć dačynieńnia da dziaržaŭnych orhanaŭ11

«Ja nie chaču ŭ zahončyk biełaruščyny». Knyrovič adkazaŭ na krytyku za ŭdzieł u kancercie na Dzień Rasii85

Biełaruska znajšła italjanskuju siamju, jakaja pryniała jaje paśla Čarnobyla. Jana dumała, što italjancy jaje kinuli11

Džordža Miełoni na samicie G7 pachvaliłasia, što pieramahła škodnuju zvyčku4

21‑hadovaha chłopca sa Śvietłahorska pasadzili za palityku. Chłopiec žyŭ u dzietdomie, a niadaŭna sam staŭ baćkam1

Kolkaść abortaŭ u Biełarusi abnaviła histaryčny minimum. Ale na Mahiloŭščynie ich usio bolš4

Brytanski televiadučy Džeremi Kłarksan paviedamiŭ, što ŭ jaho dyjahnastavali rak2

Stała viadoma pra aryšt jašče adnaho kalinoŭca Andreja Siarhiejeva

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?18

Hramadstvaudakładniena18

Što viadoma pra žančynu, jakaja zahinuła ŭ aŭtobusie, što vioz biełaruskich futbalistaŭ-školnikaŭ u Hielendžyk?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić