Spektakl biełaruskaha «Svabodnaha teatru» atrymaŭ najvyšejšuju adznaku brytanskaj hazety «Hardyjan».
Pakazany ŭ Anhlii śpiektakl biełaruskaha «Svabodnaha teatra» «Być Haraldam Pinteram» atrymaŭ najvyšejšuju adznaku — piać «zorak» — ad brytanskaj haziety «Hardyjan». Pra heta paviedamiŭ BiełaPAN režysior teatra Uładzimir Ščerbań.
Pavodle jaho słoŭ, tvorčaść kalektyvu była aceniena paśla ŭdziełu teatra ŭ kanfierencyi «Mastak i Hramadzianin», pryśviečanaj 50‑hodździu tvorčaj dziejnaści Haralda Pintera — anhlijskaha dramaturha, łaŭreata Nobieleŭskaj premii ŭ halinie litaratury. Padčas kanfierencyi, što prachodziła z 11 pa 15 krasavika ŭ anhlijskim Lidsie, i byŭ pakazany śpiektakl «Być Haraldam Pinteram». Jon pastaŭleny pavodle čatyroch nievialikich pjes H.Pintera, frahmientaŭ jaho nobieleŭskaj pramovy, a taksama adryŭkaŭ ź listoŭ tych, chto byŭ zatrymany ŭ Minsku ŭ sakaviku 2006 hoda paśla masavych manifiestacyj na Kastryčnickaj płoščy. Takaja acenka śpiektakla, pavodle słoŭ režysiora teatra, «vielmi pryjemnaja, bo Anhlija ličycca kałyskaj dramaturhii».
Jak zaznačyŭ U.Ščerbań, paśla pakazu śpiektakla H.Pintier uziaŭ udzieł u dyskusii, što tyčyłasia nie tolki pastanoŭki, ale i sacyjalna‑palityčnaj situacyi ŭ Biełarusi. «Było pryjemna, što na śpiektakl «Svabodnaha teatra» pryjechali hledačy z usioj Anhlii, — skazaŭ režysior, — a pradstaŭlaŭ pastanoŭku apiakun teatra, viadomy anhlijski dramaturh Tom Stopard».
Śpiektakli «Svabodnaha teatra» ŭ Biełarusi prachodziać padpolna. Kalektyŭ nie maje ni ŭłasnaj sceny, ni pamiaškańnia dla repietycyj, ni finansavańnia.
Ciapier čytajuć
Novyja detali źniknieńnia Anatola Kotava. Jachta ź im źmianiła kurs na Abchaziju, dzie jaho vyvieli supracoŭniki FSB. Ale vykradańnie ci insceniroŭka?
Kamientary